Prvi put rangirane nuspojave antidepresiva: Otkrivene goleme razlike
PRVI put u povijesti znanstvenici su rangirali nuspojave različitih antidepresiva, a rezultati su pokazali goleme razlike među lijekovima koji se svakodnevno propisuju milijunima ljudi, piše BBC.
Akademici su analizirali kako lijekovi utječu na pacijente tijekom prvih osam tjedana liječenja, zabilježivši promjene poput debljanja do dva kilograma ili varijacija u srčanom ritmu do 21 otkucaja u minuti. S obzirom na to da samo u Ujedinjenom Kraljevstvu antidepresive koristi oko osam milijuna ljudi, istraživači upozoravaju da bi te razlike mogle značajno utjecati na zdravlje pacijenata i njihovu predanost terapiji.
Naglašavaju kako nitko ne bi smio samoinicijativno prekidati liječenje, ali pozivaju na pažljiviji odabir antidepresiva prilagođenog individualnim potrebama. "Postoje velike razlike između [antidepresiva] i to je važno ne samo za pojedine pacijente, već ih uzima velik broj ljudi, tako da čak i skromne promjene mogu imati velik učinak na cijelu populaciju", izjavio je istraživač prof. Oliver Howes.
Ključni nalazi studije
Iako je poznato da antidepresivi utječu na fizičko zdravlje, studija King's Collegea u Londonu i Sveučilišta u Oxfordu prva je koja je izradila sveobuhvatnu ljestvicu za usporedbu. Tim je analizirao 151 studiju o 30 uobičajenih lijekova za depresiju, obuhvativši više od 58.500 pacijenata.
Iako ne razviju svi pacijenti nuspojave, rezultati objavljeni u medicinskom časopisu Lancet pokazali su značajne prosječne razlike. Primjerice, osmotjedna primjena agomelatina povezana je s gubitkom težine od 2,4 kg, dok je maprotilin doveo do debljanja od gotovo 2 kg. Zabilježena je i razlika od 21 otkucaja srca u minuti između fluvoksamina, koji usporava rad srca, i nortriptilina, koji ga ubrzava, te razlika od 11 mmHg u krvnom tlaku između nortriptilina i doksepina.
"Nijedna dva antidepresiva nisu ista"
"Jasno je da nijedna dva antidepresiva nisu ista", rekao je dr. Atheeshaan Arumuham s King's Collegea u Londonu, dodajući da takve razlike mogu postati klinički važne i povećati rizik od srčanog ili moždanog udara.
Dr. Toby Pillinger poručio je kako studija treba osnažiti pacijente. "Posljednje što želim je da ova priča plaši ljude. Želim da se ovo shvati kao osnaživanje pojedinaca da preuzmu inicijativu i uključe se u zajedničko donošenje odluka sa svojim liječnikom."
Koji lijek odabrati?
Studija pokazuje da bi pacijenti s istom dijagnozom, ali različitim zdravstvenim stanjima i prioritetima, trebali dobivati različite lijekove. Dr. Pillinger je na tri hipotetska primjera objasnio kako bi izgledao personalizirani pristup.
Sarah (32) želi izbjeći debljanje. Njoj bi se preporučili lijekovi poput agomelatina, sertralina ili venlafaksina, umjesto amitriptilina ili mirtazapina koji češće uzrokuju porast težine.
John (44) već ima visok krvni tlak. Trebao bi izbjegavati venlafaksin, amitriptilin ili nortriptilin, a bolji izbor za njega bili bi citalopram, escitalopram i paroksetin.
Jane (56) ima povišen kolesterol. Za nju bi lijekovi poput venlafaksina, duloksetina i paroksetina mogli biti rizični. Preporučili bi joj se citalopram ili escitalopram, koji imaju neutralniji učinak na kolesterol.
Problem generičkih lijekova i budućnost terapije
Istraživači napominju kako je pojednostavljeno govoriti o 'dobrim' i 'lošim' antidepresivima. Primjerice, amitriptilin, koji može povećati težinu i krvni tlak, istovremeno pomaže kod bolova i problema sa spavanjem. Općenito, najčešće propisivani SSRI lijekovi pokazali su manje fizičkih nuspojava.
Prof. Andrea Cipriani sa Sveučilišta u Oxfordu istaknuo je kako pritisak na korištenje "generičkih, jeftinih lijekova" znači da 85% recepata za antidepresive u Velikoj Britaniji otpada na samo tri lijeka. Primjena nalaza ove studije, tvrdi, dovela bi do "dramatičnog smanjenja" tog postotka i omogućila "većem broju ljudi pristup boljim tretmanima".
Tim razvija besplatan online alat koji bi trebao pomoći liječnicima i pacijentima pri odabiru. Ipak, studija je analizirala samo prvih osam tjedana terapije, a stručnjaci upozoravaju da su kumulativni rizici kod dugotrajnog korištenja vjerojatno veći.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati