NAKON gotovo 21 mjeseca krvavog rata, sve više izgleda da je pitanje vremena kada će novo primirje barem privremeno zaustaviti sukobe koji su razorili Gazu, uzdrmali cijelu regiju i šokirali svijet.

U petak je predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio da očekuje kako će Hamas pristati na dogovor unutar 24 sata, a i izvori bliski Hamasu potvrdili su te namjere. Izrael je već prihvatio prijedlog. Analitičari predviđaju da bi formalna objava mogla uslijediti nakon što izraelski premijer Benjamin Netanyahu u ponedjeljak stigne u Washington – po treći put otkako je Trump ponovno preuzeo dužnost predsjednika.

Ako dođe do sporazuma, ovo bi bilo treće primirje od početka rata, u kojem je dosad poginulo oko 57.000 Palestinaca, većinom civila.

Prvo primirje trajalo je samo deset dana u studenom 2023. Drugo je Amerika nametnula nevoljkom Netanyahuu početkom ove godine, a prekinuto je u ožujku, kad je Izrael prekršio dogovor i odustao od prelaska u drugu fazu koja je mogla značiti kraj neprijateljstava.

Što podrazumijeva novi dogovor?

Prema uvjetima novog sporazuma, predviđeno je postupno oslobađanje talaca koje drži Hamas, puštanje stotina Palestinaca iz izraelskih zatvora, hitna humanitarna pomoć za Gazu i povlačenje izraelskih snaga u fazama iz pojedinih dijelova Pojasa Gaze koje su zauzeli proteklih mjeseci.

Primirje bi trajalo 60 dana, tijekom kojih bi se vodili pregovori o daljnjim koracima. Trump i ključne sile u regiji nude jamstva Hamasu da Izrael neće jednostavno nastaviti s ofenzivom i da će doći do ozbiljnih razgovora o trajnom kraju rata.

Jedan od razloga zašto je novo primirje sada realnije jest kratki rat između Izraela i Irana prošlog mjeseca, koji je završen posredovanjem SAD-a. Taj sukob je oslabio Teheran i militantne skupine koje podržava diljem regije, uključujući Hamas, analizira Guardian.

Netanyahuu odgovara trenutak

Još važniji je politički zamah koji je to donijelo Netanyahuu. Iako ankete pokazuju samo blagi rast potpore njegovoj stranci Likud i njegovoj osobnoj popularnosti, mnogi Izraelci proslavili su ono što doživljavaju kao uvjerljivu pobjedu nad dugo smatranim neprijateljem, makar se čini da Iran nije toliko oslabljen kao što se smatralo, čemu svjedoče i velike štete koje su iranski napadi nanijeli Izraelu.

Ako Netanyahu uspije završiti rat u Gazi na način koji izraelski birači doživljavaju kao prihvatljiv ili uspješan, na izborima – koji se vjerojatno održavaju sljedeće godine – moći će se predstaviti kao čovjek koji je Izrael učinio sigurnijim. Iako se i dalje pamti sigurnosni slom iz listopada 2023., kada je Hamas napao Izrael, ubio 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteo 251 osobu.

Do kraja srpnja izraelski parlament ide na tromjesečnu stanku, a ni sudovi neće zasjedati, što Netanyahuu donosi predah – kako od prijetnji izglasavanja nepovjerenja i raspuštanja vlade, tako i od nastavka suđenja za korupciju. Time slabe i ucjene koje dolaze od njegovih krajnje desnih koalicijskih partnera, koji se žestoko protive bilo kakvom dogovoru s Hamasom.

Spašavanje talaca je popularan potez

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi sporazum koji bi vratio taoce bio vrlo popularan među Izraelcima, što bi također pomoglo Netanyahuu na izborima. Istovremeno, sve veći broj izraelskih žrtava u Gazi – u lipnju je poginulo 20 vojnika – povećava pritisak.

Prema anketi objavljenoj u petak u izraelskom listu Maariv, nada u primirje donijela je dodatni rast potpore premijeru.

S druge strane, Hamas je podijeljen, teško oslabljen izraelskim napadima i svjestan da nema puno saveznika spremnih na konkretnu pomoć. Analitičari i izvori bliski vodstvu Hamasa navode da im je primarni cilj sada zadržati makar i minimalnu prisutnost u Gazi – što bi u njihovim očima predstavljalo neku vrstu pobjede. Zbog toga su odlučni u namjeri da postignu trajni prekid sukoba.

Opcija novih napada

No, ostaje neizvjesno hoće li to uspjeti. Izraelski mediji prenose izvore bliske Netanyahuu koji tvrde da će Izrael, ako Hamas ne pristane na razoružanje i egzil svojih čelnika kroz pregovore, nastaviti s vojnim operacijama.

Dodaju i da bi Washington podržao takvu odluku. Ti isti izvori i dalje zagovaraju masovne "dobrovoljne" migracije palestinskih stanovnika iz Gaze ili njihovo premještanje na krajnji jug pojasa, što oštro osuđuje međunarodna zajednica.

Posljednjih dana iz cijelog svijeta dolaze izjave američkih, izraelskih, saudijskih, katarskih i drugih dužnosnika. Gotovo se uopće ne čuje glas 2,3 milijuna Palestinaca koji i dalje trpe izraelsku ofenzivu. Od početka izraelske ofenzive na Gazu u listopadu 2023. ubijeno je više od 57 tisuća ljudi.