NAKON što je Vlada Ive Sanadera ovaj tjedan u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o tajnosti podataka, protiv takvog prijedloga glasno se pobunila udruga GONG, koja tvrdi da se radi o "zatvaranju države pred građanima i udaru na demokraciju".

U priopćenju GONG-a koje je pristiglo u redakciju Indexa navodi se kako udruga "najoštrije prosvjeduje protiv Prijedloga zakona o tajnosti podataka".

Zakon je nedorečen u mnogim dijelovima i sadržajno opasan te će njegovim donošenjem Zakon o pravu na pristup informacijama postati mrtvo slovo na papiru, a ovakav Zakon o tajnosti podataka značit će zatvaranje državnih tijela za građane i ozakonjenje zatvorenosti, a ne otvorenosti rada državnih tijela, navodi se u priopćenju GONG-a.

Prijedlog zakona ne definira što je to tajna, kakvi podaci, već tajnost proizlazi iz posljedica koje bi mogle nastati objavom neke informacije, tvrde GONG-ovci, pa dodaju kako je sukladno Prijedlogu zakona tajna sve ono što bi moglo ugroziti sigurnost i vitalne interese RH ili im naštetiti ili sve ono što bi moglo naštetiti učinkovitosti i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti.

U smislu otvorenosti tijela javnih vlasti prema javnosti posebno "bode u oči" odredba prema kojoj je tajna "sve ono što bi moglo naštetiti učinkovitosti i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti", budući da tijela javnih vlasti ima na stotine, od ministarstava preko sudova i lučkih uprava do veterinarskih ambulanti.

Još više zabrinjava podatak o tome tko bi, prema prijedlogu zakona, trebao odlučivati o tome koja je informacija tajna. Tu su se tako našli predsjednik Republike, Sabora, Vlade RH, Vrhovnog suda, čelnici središnjih tijela državne uprave, glavni državni odvjetnik, ravnatelji tajnih službi, vojni zapovjednici, pa čak i čelnici vladinih službi i agencija, čelnici tijela javne vlasti, imenovane osobe tijela javne vlasti ovlašteni zakonom ili propisom i osobe koje je ovlastio čelnik tijela javne vlasti, navodi se u priopćenju.

Prijedlog zakona uopće ne definira u kojem trenutku i zbog čega neka informacija prestaje biti tajna, a nameće se i sljedeće pitanje: Što ako se građani, udruge odnosno novinari ne slože sa nekom od subjektivnih procjena o tajnosti nekog podatka. Što će se dogoditi ako za neku informaciju, koja je prethodno proglašena tajnom, postoji opravdan interes javnosti? Hoće li novinari kazneno odgovarati za objavu tajnog podatka?

GONG se na kraju priopćenja pita jesu li podaci, tajne, tijela državne uprave postali sami sebi svrhom?

U demokratskim zemljama postoji balans između tajnosti/sigurnosti i demokratske odgovornosti, odnosno kontrole javnosti. Tajnost je izuzetak, a ne pravilo. Tajnost je opravdana jedino ako je odluka o tome da je neki podatak tajan donesena procesom koji je transparentan, javan, što u ovo Zakonu neće biti slučaj, zaključuje se u priopćenju.