Prije 3 godine pokušao pred publikom ubiti Salmana Rushdieja. Dobio 25 godina zatvora

MUŠKARAC koji je 2022. godine nožem napao Salmana Rushdieja pred šokiranom publikom, ostavivši nagrađivanog autora slijepim na jedno oko, osuđen je danas na 25 godina zatvora, piše Associated Press.
Hadi Matar (27) mirno je stajao dok je sudac izricao presudu. Nije poricao napad na Rushdieja, a kada mu je prije izricanja kazne omogućeno da se obrati sudu, Matar je uputio još nekoliko posljednjih uvreda piscu. Rekao je da vjeruje u slobodu govora, ali je Rushdieja nazvao "licemjerom".
"Salman Rushdie želi nepoštovati druge ljude", rekao je Matar, odjeven u zatvorsku odjeću na bijele pruge i s lisicama na rukama. "On želi biti nasilnik, želi maltretirati druge ljude. S tim se ne slažem."
Autor se nije pojavio na izricanju presude
Rushdie (77) nije se vratio na izricanje presude, ali je podnio izjavu o utjecaju zločina na njega, u kojoj je naveo da ga progone noćne more zbog onoga što se dogodilo, izjavio je okružni tužitelj Chautauqua Countyja Jason Schmidt. Rushdie je, preko svog agenta, odbio komentirati nakon izricanja presude.
Tijekom suđenja, autor je opisao kako je mislio da umire kada mu je maskirani napadač više od deset puta zario nož u glavu i tijelo dok je bio predstavljan na Institutu Chautauqua, gdje je trebao govoriti o sigurnosti pisaca.
Video napada, snimljen kamerama na mjestu događaja i prikazan na suđenju, prikazuje Matara kako prilazi Rushdieju s leđa dok je sjedio, te ga pokušava nožem ubosti u torzo. Dok publika vrišti, vidi se kako Rushdie podiže ruke i ustaje sa stolice, hoda i tetura nekoliko koraka, dok ga Matar drži, zamahuje i bode, sve dok obojica ne padnu, okruženi promatračima koji pristižu kako bi ih razdvojili.
Proglašen krivim nakon manje od dva sata vijećanja
Porota je u veljači, nakon manje od dva sata vijećanja, proglasila Matara krivim za pokušaj ubojstva i napad.
Sudac David Foley rekao je Mataru da smatra značajnim što je pokušao ubiti Rushdieja baš na Institutu Chautauqua, ljetnom utočištu koje se ponosi slobodnom razmjenom ideja.
"Svi imamo pravo na vlastite ideale; svi imamo pravo nositi ih sa sobom", rekao je Foley. "Ali kada nekom drugom onemogućite da to čini počinivši nasilno djelo, u Sjedinjenim Američkim Državama to mora biti kažnjivo djelo."
Sudac je također Matara osudio na sedam godina zatvora zbog ranjavanja muškarca koji je bio na pozornici s Rushdiejem, ali će se ta kazna izdržavati istovremeno s glavnom kaznom.
Proveo 17 dana u bolnici
Nakon napada, Rushdie je proveo 17 dana u bolnici u Pennsylvaniji i više od tri tjedna u rehabilitacijskom centru u New Yorku. Autor romana "Djeca ponoći", "Posljednji uzdah Maura" i "Grad pobjede" opisao je svoj oporavak u memoarima "Nož" iz 2024. godine.
Matarov odvjetnik, Nathaniel Barone, tražio je od suca kaznu od oko 12 godina, navodeći da njegov klijent nema prethodnih kaznenih djela.
Tužitelj Schmidt rekao je da Matar zaslužuje maksimalnu kaznu od 25 godina, istaknuvši da je napad "osmišljen tako da nanese što veću štetu, ne samo gospodinu Rushdieju, već i zajednici, te 1400 ljudi koji su tome svjedočili".
Matar sada čeka i savezni sudski postupak zbog optužbi povezanih s terorizmom. Dok se prvo suđenje uglavnom bavilo detaljima samog napada nožem, sljedeće će se baviti složenijim pitanjem motiva. Ako bude osuđen po saveznoj optužnici, prijeti mu doživotni zatvor.
"Višedesetljena fetva"
Vlasti su navele da je Matar, američki državljanin, pokušao izvršiti višedesetljetnu fetvu, odnosno vjersku presudu, kojom se poziva na Rushdiejevu smrt, kada je iz svog doma u Fairviewu, New Jersey, otputovao na ljetno okupljanje oko 110 kilometara jugozapadno od Buffala.
Matar je vjerovao da fetvu, izdanu 1989. godine, podržava militantna skupina Hezbolah sa sjedištem u Libanonu, te da ju je 2006. godine podržao i glavni tajnik Hezbolaha, Hassan Nasralah, prema navodima saveznih tužitelja.
Iranski vođa, ajatolah Ruhollah Homeini, izdao je fetvu nakon objave Rushdiejevog romana "Sotonski stihovi", koji neki muslimani smatraju bogohulnim. Rushdie je godinama živio u skrivanju, ali nakon što je Iran objavio da neće provoditi tu presudu, posljednjih 25 godina slobodno je putovao.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati