Predstojnik klinike za ORL na Šalati za preseljenje na Rebro
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U POVODU 75. godišnjice Klinike za bolesti uha, nosa i grla (ORL) Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb na Šalati, njezin predstojnik Mislav Gjurić istaknuo je kako ta klinika od svog osnutka do danas djeluje u potpuno neprimjerenim prostornim i tehničkih uvjetima što dugoročno ograničava razvoj struke, pa je podržao njezino preseljenje na lokaciju Rebra.
"Ne ulazim u razloge starijih kolega, no odvojenost Klinike za ORL kao primarno kirurške discipline od KBC-a Zagreb dugoročno ograničava razvoj struke, budući da su pacijenti odvojeni od neophodne dijagnostike koja je na Rebru", rekao je Gjurić na konferenciji za novinare.
Gjurić, koji je na čelo klinike došao natječajem prije šest mjeseci iz njemačke sveučilišne bolnice u Erlingenu, smatra kako preseljenje u novi objekt na Rebru, čiji je dovršetak predviđen za Uskrs 2006., ne bi trebalo biti pitanje konsenzusa nego vizije struke.
Navodi kako je prije njegova dolaska na čelo klinike postojao veliki otpor preseljenju, no od tada o tome se nije raspravljalo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Po mišljenju mladih stručnjaka, prostorne i tehničke probleme je trebalo odavno riješiti budući da želimo postati moderan centar koji se želi uspoređivati s centrom u Grazu koji je 50 godina ispred nas", kaže Gjurić.
Ističe da je u proteklih pola godine uveo nove operativne metode koje zahtijevaju intenzivnu postoperativnu skrb, pa je neprimjereno da se takvog pacijenta, zatrebaju li pretrage CT-om i magnetskom rezonancom, vozilom hitne pomoći vozi na Rebro za što u najoptimalnijim uvjetima treba dva sata.
Stručnjaci Klinike za ORL godišnje operiraju oko 2.600 bolesnika, a ambulantno ih prime oko 10.000.
Neki od dugogodišnjih gorućih problema koje Gjurić spominje su nedostatak dizala za bolesnike te problem nepostojanja središnje stanice za grijanje i medicinske plinove.
"Ne ulazim u razloge starijih kolega, no odvojenost Klinike za ORL kao primarno kirurške discipline od KBC-a Zagreb dugoročno ograničava razvoj struke, budući da su pacijenti odvojeni od neophodne dijagnostike koja je na Rebru", rekao je Gjurić na konferenciji za novinare.
Gjurić, koji je na čelo klinike došao natječajem prije šest mjeseci iz njemačke sveučilišne bolnice u Erlingenu, smatra kako preseljenje u novi objekt na Rebru, čiji je dovršetak predviđen za Uskrs 2006., ne bi trebalo biti pitanje konsenzusa nego vizije struke.
Navodi kako je prije njegova dolaska na čelo klinike postojao veliki otpor preseljenju, no od tada o tome se nije raspravljalo.
Ističe da je u proteklih pola godine uveo nove operativne metode koje zahtijevaju intenzivnu postoperativnu skrb, pa je neprimjereno da se takvog pacijenta, zatrebaju li pretrage CT-om i magnetskom rezonancom, vozilom hitne pomoći vozi na Rebro za što u najoptimalnijim uvjetima treba dva sata.
Stručnjaci Klinike za ORL godišnje operiraju oko 2.600 bolesnika, a ambulantno ih prime oko 10.000.
Neki od dugogodišnjih gorućih problema koje Gjurić spominje su nedostatak dizala za bolesnike te problem nepostojanja središnje stanice za grijanje i medicinske plinove.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati