DOK EUROPSKA politička scena postaje sve nestabilnija pod naletima populizma, jedna skupina sjevernih država sve više se profilira kao geopolitičko sidro, piše Guardian. Riječ je o takozvanoj skupini NB8, što je diplomatski naziv za osam sjevernoeuropskih zemalja, Dansku, Estoniju, Finsku, Island, Latviju, Litvu, Norvešku i Švedsku.

Pojedinačno, te male države nemaju veliku težinu na međunarodnoj sceni kada je riječ o sigurnosti i politici, ali od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. sve su utjecajnije kao zajednički glas koji vrši pritisak na Zapad da ostane čvrst i odlučan.

Ono što ih čini posebno privlačnima jest spoj demokratske stabilnosti, obrambene integracije i otpornosti društava. Njihov model sve češće se spominje kao primjer uspješne regionalne suradnje.

Zemlje se sastaju već desetljećima

NB8 je formalno osnovan 1992., nakon završetka Hladnog rata. Od tada se premijeri, predsjednici parlamenata, ministri vanjskih i obrambenih poslova te visoki državni dužnosnici redovito sastaju u sklopu ovoga formata.

Suradnja je u početku zamišljena kao način da stabilne i bogate nordijske zemlje ponovno izgrade veze s baltičkim susjedima, s kojima ih vežu stoljeća trgovine i kulturne razmjene, ali ih je nakon Drugoga svjetskog rata izolirala sovjetska željezna zavjesa.

Njihova važnost dodatno je porasla u novom razdoblju globalnih napetosti i suparništva velikih sila, u kojem su Arktik, Sjeverni Atlantik i Baltičko more ponovno postali strateški ključna područja.

Oštar stav prema ruskoj invaziji na Ukrajinu

"Svijet se brzo mijenja, najvažnije je ponovno naoružati Europu", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen, aktualna predsjedateljica NB8 formata, objašnjavajući zašto Kopenhagen više ne želi biti dio štedljivog bloka unutar EU, koji se protivi većoj potrošnji.

Danska će u srpnju preuzeti i rotirajuće predsjedanje Vijećem EU, što će dodatno pojačati vidljivost sjevernih zemalja. Za razliku od srednje Europe, gdje su nacionalni populisti ojačali i potaknuli euroskepticizam i slabiju podršku Ukrajini, nordijske i baltičke zemlje ostaju čvrsta potpora Kijevu i euroatlantskim obrambenim naporima.

Iako su i one zaoštrile svoju migracijsku politiku pod pritiskom vlastitih populista, njihov stav prema ruskoj agresiji ostaje odlučan.

NATO i EU koriste finski i švedski pristup obrani

Zemlje NB8 bile su među prvim članicama takozvane koalicije voljnih, koju su osnovale Francuska i Britanija kako bi politički i vojno podržale Ukrajinu nakon što je aktualni američki predsjednik Donald Trump privremeno obustavio američku pomoć Kijevu ne bi li prisilio Volodimira Zelenskog na mirovni dogovor prema ruskim uvjetima.

Frederiksen je to sažela. "Neovisnost Ukrajine i suprotstavljanje ruskoj agresiji pitanje su izravnog interesa naših zemalja, s obzirom na geografsku blizinu Rusiji", rekla je.

I NATO i EU uvelike koriste pristup "cjelokupne obrane" koji već desetljećima primjenjuju Finska i Švedska. Taj model uključuje civilno društvo, javni i privatni sektor u pripremi za krizne situacije, obranu i gospodarsku otpornost, osobito u kontekstu hibridnog ratovanja kakvo provode Rusija i Kina.

Mnogi finski poslovni čelnici su i pričuvni časnici

Finska, na primjer, ima 5,6 milijuna stanovnika i samo 24.000 vojnika u mirnodopskim snagama, ali zahvaljujući sustavu obveznog vojnog roka i redovitih rezervnih vježbi može brzo mobilizirati ratnu vojsku od 180.000 ljudi, dok u pričuvi ima čak 870.000 obučenih vojnika.

Mnogi poslovni čelnici su i pričuvni časnici, redovito pohađaju sigurnosne seminare i zakonski su obvezni održavati zalihe, dijeliti logistiku i imati dodatne proizvodne kapacitete za krizne situacije. Nakon dva samostalna rata sa Sovjetskim Savezom 1940-ih, Finska i danas ima dovoljno skloništa za cijelo stanovništvo.

Švedska je prošle godine poslala letak u 5 milijuna kućanstava s uputama za postupanje u slučaju krize ili rata, koji građanima savjetuje da pripreme zalihe nekvarljive hrane, radio na baterije, svjetiljku, prvu pomoć i druge osnovne potrepštine. Europska komisija nedavno je preporučila da sve članice poduzmu slične korake.

Zemlje NB8 koordiniraju stavove

NB8 zemlje redovito koordiniraju stavove prije sastanaka NATO-a i EU, iako Norveška i Island nisu članice te usklađuju vanjsku politiku diljem svijeta. Znakovito je da nordijskih pet dijeli kompleks veleposlanstava i kulturni centar u Berlinu, glavnom gradu najjačeg europskog gospodarstva.

U novoj raspodjeli moći u Europi, nordijske i baltičke zemlje imaju prednost stabilnosti i političkog jedinstva. S obzirom na sve veće unutarnje nestabilnosti u Poljskoj, parlamentarnu blokadu u Francuskoj i talijansko oklijevanje oko većih ulaganja u obranu, ove zemlje postaju sve poželjniji partner njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu.

Sve članice NB8 povezale su svoje oružane snage s Velikom Britanijom i Nizozemskom u sklopu Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEF), koje čine visokomobilne jedinice spremne na brzo djelovanje. Također surađuju s NATO-om na zaštiti podvodnih kablova i plinovoda od sabotaža iz Rusije i Kine.

Estonija je predložila baltički zid dronova

Neke su otišle još dalje u integraciji. Četiri nordijske zračne snage ove su godine formirale zajedničku diviziju unutar NATO-a kako bi provele takozvan Nordijski koncept zračne moći, koji omogućuje Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj da djeluju kao jedna cjelina u visokom stupnju pripravnosti.

Tri baltičke zemlje grade zajedničku obrambenu liniju na istočnim granicama po uzoru na ukrajinske rovove, a razgovara se i o estonskom prijedlogu baltičkog zida dronova, sustavu nadzora granice uz pomoć umjetne inteligencije i protudronske obrane. Ipak, iako djeluju snažnije nego što njihova veličina sugerira, njihov utjecaj ima granice.

I ove države nalaze se pred izazovima

Male, otvorene ekonomije ovise o slobodnoj trgovini i stabilnom globalnom okruženju. Unutar EU nisu uspjele spriječiti ublažavanje pravila o državnim potporama, što otvara prostor za još više francuskih i njemačkih subvencija industriji.

U širem smislu, svijet obilježen carinama, pasivnošću prema klimi i podjelom utjecaja među velikim silama bio bi izrazito nepovoljan za nordijske i baltičke zemlje. Sve veći protekcionizam i nestabilnost mogli bi označiti početak velikih izazova za sjever Europe.