IAKO je američki predsjednik Donald Trump i dalje uzor desnim pokretima diljem svijeta, uz izbore u Kanadi potrebno se zapitati može li doći i do kontraefekta koji bi mogao prijetiti njihovim urušavanjem.

Trump je zaslužan za povijesni preokret u Kanadi

U Kanadi je pobijedio liberal Mark Carney. Ti se izbori smatraju jednim od najvećih političkih iznenađenja u suvremenoj demokratskoj povijesti budući da se Liberalnoj stranci krajem prošle godine predviđao debakl.

>> Donald Trump je promijenio tijek povijesti Kanade

Kanadski konzervativci predvođeni Pierreom Poilievreom, koji je gajio imidž kanadskog Trumpa, do početka 2025. imali su prednost od 25 posto. Poilievre je koristio slogan "Canada First", što je parafraza Trumpovog "America First".

Znakovit primjer Australije

No, jedna bitna razlika između Kanade i ostatka svijeta leži u tome što je Kanadi Trump izravno prijetio aneksijom i otvoreno napadao kanadski suverenitet. Znakovit je primjer Australije, koja uskoro također izlazi na važne izbore.

U ovoj zemlji je 35 posto neodlučnih birača izjavilo da su zbog Trumpa manje skloni podržati konzervativnog lidera Petera Duttona, piše Reuters.

Laburistički premijer Anthony Albanese iskoristio je situaciju, predstavljajući sebe kao branitelja australskih interesa protiv globalne nestabilnosti. Australski analitičari ističu da je Trumpova retorika postala politički teret za domaću desnicu, osobito u urbanim i neodlučnim biračkim skupinama.

Može li doista Trumpovo radikalno lice i nepredvidivi potezi, poput masovnih otkaza u državnoj upravi, deportacija i trgovinskih ratova, umjerene birače natjerati da se distanciraju od populističke desnice?

Kovačević: Politike bliske Trumpu u Europi ne žele da je Amerika okupira 

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za Index govori da je kanadski primjer ipak presedan.

"Većina Kanađana Trumpove izjave doživljava kao prijetnju suverenitetu zemlje. Desničarski ili populistički pokreti u Europi se javljaju u državama koje ne doživljavaju Ameriku kao prijetnju. Pretpostavljam da se ovaj poraz desnice u Kanadi neće automatski preslikati na Europu tako da protrumpovske političke snage izgube podršku koju su imale.

Politike bliske Trumpu u Europi ne žele da Amerika okupira Europu, nego da na Trumpov način vladaju. To je bitna razlika", napomenuo je.

"Formira se desničarska internacionala"

Objasnio je da je pobjeda Trumpa u Americi inicijalno označila vjetar u leđa tim strankama.

"Formirala se jedna, nazovimo je, desničarska internacionala. S druge strane, vidljivo jačanje tih političkih snaga izaziva i reakciju tako da se svi raspoloživi resursi liberalne demokracije pokušavaju iskoristiti s ciljem sprječavanja širenja utjecaja.

Zasad institucije liberalne demokracije ne uspijevaju biti dovoljno uvjerljive - glavni zagovornici liberalne demokracije plaše društvo oko mogućih posljedica dolaska desničarskih stranaka na vlast, ali ne uspijevaju riješiti probleme zbog kojih takve stranke postaju sve popularnije", objasnio je Kovačević.

Desni pokreti u Europi i dalje jačaju

U Europi desni i populistički pokreti i dalje jačaju. U Mađarskoj Viktor Orbán i njegova stranka Fidesz zadržavaju čvrstu kontrolu nad vlašću. U Francuskoj Marine Le Pen i njezina stranka Nacionalno okupljanje skup bilježe povijesno visoku podršku - posljednje ankete daju Le Pen i do 37 posto glasova za predsjedničke izbore 2027., unatoč nedavnoj presudi zbog zloupotrebe europskih fondova koja ju je privremeno udaljila iz politike.

U Njemačkoj je Alternativa za Njemačku (AfD) pod vodstvom Alice Weidel postala druga najjača politička snaga, koja je osvojila više od 20 posto glasova na posljednjim izborima, ali nije uspjela ući u vladu jer su ostale stranke odbile koaliciju s njima.

Nisu svi ovi pokreti i lideri izravno povezani s Trumpom niti preuzimaju njegov stil, ali zajednički im je naglasak na nacionalnom suverenitetu, protivljenju migracijama, euroskepticizmu i kritici liberalnih elita.

No, Trump i njegovi ključni saveznici, poput JD Vancea i Elona Muska, otvoreno podržavaju AfD u Njemačkoj. Musk je javno pozvao birače da glasaju za AfD i sudjelovao na njihovim skupovima, dok je Vance, kao američki potpredsjednik, pozvao europske konzervativce da surađuju s krajnjom desnicom i kritizirao isključivanje AfD-a iz političkih saveza.

Popović: Amerika i europska desnica se slažu oko ilegalnih migracija

Oko daljnjih tendencija u smislu jačanja ili slabljenja desnice u Europi i svijetu, ali i o razlikama američke i europske desnice više nam je rekao Petar Popović s Fakulteta političkih znanosti.

Naglašava da kategorije lijevog i desnog služe samo kao orijentiri u razumijevanju politika i ideologija, ali da zbog složenosti suvremenoga društva postaju sve manje primjenjive.

"Američku i europsku desnicu danas povezuju neke zajedničke vrijednosti i pojedini konkretni problemi poput ilegalnih migracija. Oko ilegalnih migracija postoji široko slaganje, i ono danas bitno određuje desni politički spektar.

No, konsenzus izostaje po drugim temama, primjerice u pogledu međunarodne trgovine i protekcionizma. Po pitanju Ukrajine postoje dijametralno suprotni stavovi, kako između, tako i unutar američke i europske desnice. U Republikanskoj stranci i dalje postoji jaka, iako potisnuta, neokonzervativna struja. U Europi, desnica u Britaniji i Poljskoj stoji na suprotnim pozicijama od, primjerice, Orbána ili njemačkog AfD-a", objasnio je.

Farage i Trump kao zanimljiv primjer

"Jedan od zanimljivijih primjera je Reformska stranka Nigela Faragea za koju se doista može reći da je najbliža Trumpu. Pa ipak, ne slažu se oko Ukrajine. Kada se nedavno najavila 'koalicija voljnih', Farage na raspravi u britanskom parlamentu nije osporavao slanje vojske, već je postavljao tehnička pitanja poput broja vojnika.

Ne samo da se razilaze oko Ukrajine, američka i britanska desnica bitno su podijeljene i po pitanju trgovine. Reform Party su tačeristi i neoliberali, dok Trump prvenstveno zagovara obnovu američkog izolacionizma", dodaje.

"Taj izolacionizam, koji je bio dominantan u SAD-u do 1945., danas se obnavlja kroz MAGA pokret, ali se često pogrešno tumači. Ne znači da se SAD zatvara prema svijetu, već da, u duhu Monroeove doktrine, želi izolaciju od Europe i preusmjeravanje interesa prema Pacifiku i Aziji", govori.

"Kanadski politički kontekst je specifičan"

Daljnje sličnosti i razlike, govori, treba gledati od slučaja do slučaja.

"U Njemačkoj se AfD po temeljnim pitanjima najviše slaže s Trumpom, no pitanje je kako bi se ponašali kad (i ako) dođu na vlast, kao u slučaju Giorgije Meloni u Italiji, koja je ublažila retoriku.

Le Pen nije bliska s Trumpom - nije čak bila ni pozvana na njegovu inauguraciju, nakon što je svojoj stranci naložila distanciranje od Trumpa. Tradicionalno, SAD i Francuska imaju nepovjerljive odnose još od Hladnog rata, a budući da Francuska sve više preuzima vodeću političku ulogu u EU, bez obzira je li na vlasti ljevica ili desnica, strateški suprotstavljeni interesi s Amerikom su neminovni", kaže naš sugovornik.

Odgovorio je na pitanje može li se uz sve navedeno očekivati da se u ostatku svijeta ponovi kanadski slučaj.

"Kao i desnica, tako i liberalna ljevica interesno i u svakom drugom smislu ovisi o specifičnim uvjetima određenog prostora. Kanadski politički kontekst je specifičan pa, iako će pobjeda liberala sigurno poslužiti kao poticaj liberalnim snagama u drugim zemljama, malo je vjerojatno da će na Zapadu dovesti do šire prevage lijevog spektra", rekao je.