PREMIJER Andrej Plenković na početku sjednice vlade govorio je tragediji koja se dogodila u domu za starije u Andraševcu. Rekao je kako će se postrožiti kontrola domova, ali i kriteriji za dobivanje dozvola te je najavio novi zakon o socijalnoj skrbi.

Plenković je na početku Vladine sjednice još jednom izrazio sućut obiteljima stradalih u požaru u privatnom staračkom domu u Andraševcu, gdje je poginulo šest korisnika.

"Poruka je ove tragedije da se osnaži sustav nadzora nad domovima takve vrste ministarstva i nadležnih inspekcija i da se bolje koordinira rad koji se odnosi na izdavanje dozvola koje dolaze sa županijske razine u odnosu na ono što rade središnja tijela vlasti", kazao je. 

Novi Zakon o socijalnoj skrbi predstavila je ministrica socijalne skrbi Vesna Bedeković, istaknuvši da je u finalnoj fazi i izrađuje se u koordinaciji sa svim ostalim nadležnim tijelima.

Bedeković: Zakon na cjeloviti način i kvalitetan način riješava pitanje nadzora nad insititucijama i domovima

U novom zakonu će se, kaže, na cjeloviti način i kvalitetan način oblikovati i riješiti pitanje nadzora nad insitutucijama i domovima, ne samo obiteljskim već svim koji pružaju smještaj starim i nemoćnim osobama i drugim korisnicima sustava.

Kriteriji i minimalni uvjeti za otvaranje obiteljskih domova izjednačit će se s kriterijima koji su potrebni da bi se osnovale druge institucije i domovi takvoga tipa, najavila je ministrica.

Novi zakon treba bolje regulirati i sva ostala pitanja u sustavu socijalne skrbi - problematiku njegovatelja i roditelja njegovatelja, zajamčene minimalne naknade i osoba s invaliditetom i svih ostalih skupina u sustavu socijalne skrbi.

Plenković o trostrukom ubojstvu: Hrvatska i dalje jedna od najsigurnijih zemalja

Plenković se osvrnuo i na trostruko ubojstvo u Splitu, rekavši da je ono izazvalo strah i zabrinutost građana. Radi se o tragičnom događaju, apolicija poduzima brojne aktivnosti koje su usmjerene na suzbijanje organiziranog kriminala i skupina koje se bave raspačavanjem droge.

"Policija je par sati nakon djela pronašla i uhitila počinitelja. Hrvatska je usprkos ovome, prema međunarodnim statistikama, jedna od najsigurnijih zemlja", ustvrdio je premijer.

Poruka je da ne smije biti anarhije i nitko ne smije uzimati pravdu u svoje ruke, osobito ne na ovakav način. Za to postoje institucije i nadležna tijela, istaknuo je Plenković.

Izrazio je sućut obiteljima stradalih i rekao da očekuje daljnji postupak u rasvjetljavanje tog slučaja.

Kratko se osvrnuo i na saborsku raspravu o pitanju povjerenja ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak, koja je završila u četvrtak iza tri sata ujutro. 

"I tu temu smo apsolvirali i sada slijedi normalan rad Sabora", komentirao je premijer.

Državno jamstvo za 300 milijuna kuna kredita Đuri Đakoviću

Vlada je donijela odluku o davanju državnog jamstva za kredit Đuro Đaković Grupi, Đuro Đaković Specijalnim vozilima i Đuro Đaković Industrijskim rješenjima, u iznosu do 300 milijuna kuna.

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice je rekao kako je riječ o potpori od 300 milijuna kuna budući je kompanija važan segment u Brodsko-posavskoj županiji i kako bi njeno posrtanje imalo negativan utjecaj na njezinu gospodarsku i socijalnu sliku.

Đuro Đaković ima četiri ovisna društva i zapošljava oko 850 radnika, kazao je Plenković napominjući kako je davanje jamstva najavljeno Europskoj komisiji (EK)

Riječ je o potpori koja će ići u dvije faze - 150 milijuna kuna za obrtna sredstva za proizvodnju u pogonima Đure Đakovića, a preostalih 150 milijuna kuna će ići u kasnijoj fazi, kazao je.

"Ovom odlukom dajemo šansu Đuri Đakoviću i nastojat ćemo da se ona adekvatno provede u danima i tjednima koji su pred nama", rekao je Plenković.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je kako je Đuro Đaković izgubio stabilnost financiranja proizvodnje, a posebno teške okolnosti nastupile su sredinom 2019. kada je banka koja je pratila financiranje proizvodnje teretnih vagona otkazala nastavak suradnje.

Zbog toga je Đuro Đaković podnio zahtjev za potporom za sanaciju i osiguranje likvidnosti u visni od 300 milijuna kuna.

Prvi dio tog iznosa od 150 milijuna kuna u vidu kreditnog zaduženja i/ili financijskog okvira kod HBOR-a ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu, namijenjen je za stvaranje preduvjeta za deblokadu računa, pokretanje proizvodnje i završetak započetih ugovora s kupcima, te plaćanje obveza prema financijskim institucijama kao i obveza prema državi.

Preostalih 150 milijuna kuna koristit će se za obrtna sredstva za proizvodnju u pogonima Đuro Đaković Specijalnih vozila i to za plaćanje dobavljačima, kreditna zaduženja, garancije za dobro izvršenje posla, primljene avanse.

"Odluka o izdavanju državnog jamstva u iznosu do 300 milijuna kuna predstavlja potporu za sanaciju u skladu s pravilima o državnim potporama i Smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama", rekao je Horvat.

Sredstva osigurana državnim jamstvom, kako je rekao, koristit će se u vremenskom razdoblju do šest mjeseci od prvog korištenja svakog pojedinog kreditnog zaduženja i/ili financijskog okvira za likvidnost ali ne dulje od 31. prosinca 2020. 

Ako potpora za sanaciju ne bude vraćena nakon isteka roka korištenja od šest mjeseci, može se uključiti kao dio ukupnih troškova cjelokupnog postupka restrukturiranja, a sve u skladu s pravilima o državnim potporama i Smjernicama EK o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama.

Usvojen zaključak o redovitoj reviziji programa odlaganja RAO i ING NE Krško

Vlada je usvojila zaključak kojim prima na znanje sažetak treće revizije Programa odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnog goriva (ING) Nuklearne elektrane Krško (NEK), što je redovita revizija tih programa koja se obavlja svakih pet godina.

Napominjući kako će se i od Hrvatskog sabora tražiti prethodna suglasnost o zauzimanju stajališta hrvatskog izaslanstva u međudržavnom povjerenstvu o potvrđivanju tih programa, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na sjednici je kazao da je to sukladno ugovoru hrvatske i slovenske Vlade o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju NEK-a.

"Periodične revizije programa razgradnje i odlaganja posebice su važne zbog promjena tehnologija, ali i cijena te procjene ulaganja", naglasio je ministar.

On je i na čelu Međudržavnog povjerenstva s hrvatske strane, koje je odlučilo prihvatiti projektni zadatak za izradu Treće revizije tih programa, a koju su pripremali NEK, Agencija za radioaktivni otpad iz Slovenije (ARAO) te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NEK-a.

Ministar Ćorić kazao je i da ti programi sadrže opis aktivnosti i procjenu troškova razgradnje nuklearne elektrane nakon prestanka rada, a koji je predviđen za 2043. godinu, kao i prijedlog moguće podjele i preuzimanja radioaktivnog otpada, kriterije prihvatljivosti za odlaganje te rokove i troškove zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Sažetak sadrži i sve bitne informacije vezane za procjenu navedenih troškova.

Javna rasprava o tome provedena je od 15. studenoga do 15. prosinca 2019., a dokument i sve prateće studije su dostupni i na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Od 2021. godine povratna naknada i za ambalažu mlijeka i mliječnih proizvoda te pića od 0,2 litre

Od iduće godine povratna naknada od 0,50 kuna za jedinicu otpadne ambalaže isplaćivat će se i za prikupljenu ambalažu za mlijeko i tekuće mliječne proizvode i ambalažu od pića koja je volumena jednakog 0,2 litre.

Regulirano je to izmjenama Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom koje je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, kojima je uređeno i da se postupno smanjuje manipulativna naknada (kroz ovu i iduće dvije godine te nadalje) koju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplaćuje prodavateljima (trgovinama) i osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištima koje otpadnu ambalažu od pića preuzimaju od potrošača ručno.

Poticanje nabave uređaja za preuzimanje otpadne ambalaže 

U ovoj godini ona će iznositi 0,08 kuna (PDV uključen) po jedinici otpadne ambalaže, a u idućoj 0,06 kuna te u 2022. godini i nadalje 0,05 kuna, stoji u uredbi.

Istovremeno, ista naknada povećavat će se za preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata, kako bi se prodavatelje (trgovine) i osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištima potaknulo na nabavu uređaja za preuzimanje otpadne ambalaže.

Ove godine ta će naknada iznositi 0,14 kuna (PDV uključen) po jedinici otpadne ambalaže, 0,16 kuna u idućoj godini te 0,18 kuna u 2022. godini i nadalje.

Uredbom se proširuje obveza plaćanja naknade gospodarenja po jedinici proizvoda za ambalažu od pića koja je volumena jednakog i većeg od 0,2 litre (0,10 kuna po komadu), uz izuzeće da se za mlijeko i tekuće mliječne proizvode naknada plaća u iznosu od samo 0,02 kune.

U izračun troška sakupljanja otpadne ambalaže, uz već postojeći trošak prikupljanja otpadne ambalaže od stakla i plastike, uključuje se i trošak prikupljanja otpadne ambalaže od metala od davatelja usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, radi usklađenja s Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, naveo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Istaknuo je kako je cilj izmjena uredbe da se uklone deseci milijuna komada plastične ambalaže koja se nalazi u našem okolišu.

Obavljanje studentskih poslova omogućeno i studentima strancima

Vlada je sa sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o obavljanju studentskih poslova kojim se mijenja definicija "student", odnosno omogućava da studentske poslove u Hrvatskoj mogu obavljati i studenti strani državljani, koji nisu državljani država članica Europske unije te studenti pod međunarodnom zaštitom, kao i studenti na razmjeni koji pohađaju neke od studija na visokim učilištima u Hrvatskoj.

Hitni postupak predlaže se s obzirom na to da su u tijeku projekti internacionalizacije visokog obrazovanja te da navedeni propis u velikoj mjeri onemogućuje ispunjavanje indikatora projekata financiranih sredstvima Europske unije.

Vlada je donijela i odluku o prelasku granice Hrvatske oružanim snagama država saveznica, kao i Oružanih snaga RH radi sudjelovanja na zajedničkim vježbama u ovoj godini, i to njih 15 u Hrvatskoj te 30 u inozemstvu.

Sredstva potrebna za provedbu te odluke osigurana su u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane u iznosu od 23,3 milijuna kuna.