U HRVATSKOJ, koja ima rekordno najnižu izlaznost na europske izbore, a istovremeno su hrvatski državljani prema anketama jedni od najvećih "eurooptimista" među državama članicama, treba "korigirati znanje o Europskoj uniji", rekao je europarlamentarni zastupnik Tonino Picula.

"Na europskim izborima sredinom prošle godine na hrvatska birališta izašlo je samo 21,34 posto birača, čime je Hrvatska po slabom odazivu oborila rekord koji je 2019. ostvarila Slovačka. Istovremeno, relevantna istraživanja Eurobarometra pokazuju da 80 posto Hrvata pozitivno gleda na članstvo u Europskoj uniji", rekao je Picula na raspravi "EU i Hrvatska" koja se u četvrtak u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo održala u prostorijama Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Mates: U Hrvatskoj postoji deficit informacija kako EU funkcionira

Uvodničar rasprave Neven Mates kazao je da u Hrvatskoj postoji "deficit informacija kako EU funkcionira", a da je razlog za to jednim dijelom što je taj mehanizam jako kompliciran.

"'Krivac' je i politički stav da se puno stvari može bolje riješiti ako se pregovori obavljaju u tajnosti, što na neki način isto ograničava javnost da zna kako se odluke donose", naveo je Mates, pa zaključio da to koristi "antieuropskim i populističkim strankama koje mogu kritizirati EU i Bruxelles" kao potpuno "netransparentne" i "otuđene od javnosti".

"Možda postoji manjak informacija, ali u ovom trenutku već neko vrijeme svakako ne postoji manjak dezinformacija", nadovezao se Picula. Hrvatski zastupnik socijalista i demokrata (S&D) ustvrdio je da je prosječni građanin Unije danas suočen s poplavom informacija koje pokušavaju utjecati na povjerenje u "kredibilnost institucija same demokracije".

Picula: Politika i priroda ne vole vakuum

"Za to vam ne trebaju ni tenkovi, ni topovi, ni avioni. Dovoljno je samo osvojiti prostor koji je u međuvremenu postao kritična platforma za razmjenu ideja – internet. U izostanku odgovora na takve dezinformacije događaju se apstinencija, ignoriranje europske stvarnosti i povlačenje", upozorio je.

"To koristi onima koji žele popuniti tu informacijsku prazninu. Uvijek volim reći da politika i priroda ne vole vakuum – uvijek netko dođe da ga popuni", dodao je.

No, Picula je naglasio da se 80 posto podrške članstvu u Hrvatskoj sasvim sigurno ne bi dogodilo da građani nisu "sami prepoznali koristi od članstva u EU-u", iako to ne znači da se "neke stvari ne treba korigirati".

"Ali prvenstveno treba korigirati razinu informiranosti o EU-u u Hrvatskoj", poručio je.

Hrvatski europarlamentarac rekao je kako je članstvo Hrvatske u EU-u krucijalno jer se pokazalo da u "sve nestabilnijem i opasnijem svijetu upravo u okviru jedne ovakve zajednice demokratskih država ona može do kraja afirmirati svoje ciljeve", no da ih i "mora biti svjesna".

Jakovina: Hrvatsko članstvo u EU reklamirano je iz vrlo uskih pobuda

Povjesničar Tvrtko Jakovina, također panelist na raspravi, vjeruje da je hrvatska podrška članstvu nažalost "jednim velikim dijelom" nastala zbog toga kako je ono "reklamirano". "Mi smo ga reklamirali iz naših vrlo uskih pobuda, a to je da se mičemo s Balkana, odlazimo natrag u Europu i na taj način stvaramo zid prema europskom jugoistoku", tvrdi Jakovina.

Hrvatska se, smatra Jakovina, danas ponovno nalazi u "međuprostoru". Postoje zemlje smještene sjeverozapadno, vođene kao države središnje Europe, a Hrvatska je ostala između, te je često smještana uz zemlje zapadnog Balkana, nečlanicama, prema kojima nema jasnu politiku.

"Ne koristimo ono što je zapravo bio hrvatski adut – mi te zemlje možemo bolje razumjeti, one su za nas jako važne", nastavio je Jakovina, pa naglasio da Hrvatska na tom prostoru treba imati aktivniju politiku i tamo jačati proeuropske snage, europske vrijednosti i sigurnost.

Picula: Nisu svi protivnici Vučića proeuropski nastrojeni

Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, na panelu je odgovarao na pitanje o Srbiji, kazavši da veći dio Europske unije u ovom trenutku ne bi mogao priznati rezultate eventualnih izbora u toj zemlji ako bi se oni odvili po trenutnim, "nepromijenjenim pravilima".

Naglasio je da nisu svi protivnici srpskog predsjednika Aleksandra Vučića proeuropski nastrojeni, što se moglo vidjeti i na velikom antivladinom skupu na Vidovdan, 28. lipnja. "Jedan broj govornika zapravo Vučiću predbacuje što nije realizirao ciljeve velikosrpske politike, to je ono što je opasno", upozorio je.

Picula se pita "hoće li s Vučićem otići i vučićevska politika", te je naglasio da se ponekad "lakše riješiti autokrata i diktatora nego minirati okolnosti koje su dovele do njegove vlasti".