EUROPSKA unija trebala bi raspraviti mogućnost ograničavanja dijela prava glasanja budućih članica bloka i stvoriti više zaštitnih mehanizama za vladavinu prava, napisalo je pet zemalja članica EU-a u zajedničkom dokumentu u koji je Reuters imao uvid jučer.

Dok se Crna Gora nada da će se pridružiti Uniji 2028., a Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje napredovati u svojim kandidaturama, europske vlade razgovaraju o tome je li potrebna promjena pravila za nove zemlje članice. Neke vlade zalažu se za to da EU razvije snažnije zaštitne mehanizme za buduće članice, što je dijelom potaknuto demokratskim nazadovanjem u Mađarskoj pod premijerom Viktorom Orbanom, piše Reuters.

Zajednički dokument Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije i Luksemburga predlaže uvrštavanje opcija u buduće pristupne sporazume, uključujući novi mehanizam za nadzor i zaštitnu klauzulu koja bi omogućila donošenje mjera u slučaju ozbiljnog nazadovanja u područjima poput demokracije i slobode tiska.

"Ukrajini je mjesto u EU-u"

"EU bi trebao imati dubinsku raspravu o mogućnosti privremenih, prijelaznih ograničenja prava glasanja za nove države članice, a osobito u pitanjima gdje je potrebno jednoglasje", napisalo je pet zemalja, ističući politiku proširenja, vanjsku politiku i proračun kao područja u kojima je trenutačno potreban pristanak svih članica.

Cipar, koji trenutačno predsjeda EU-om, prošlog tjedna rekao je da se počeo pripremati za službeno otvaranje pregovora o prvoj skupini pregovaračkih poglavlja, koja se odnose na vladavinu prava i demokratske standarde, s Ukrajinom i Moldavijom.

"Ukrajini je mjesto u EU-u. Svih šest klastera treba otvoriti bez odgode. NATO mora ostati na stolu kao najsnažnije sigurnosno jamstvo", rekao je estonski premijer Kristen Michal na društvenoj platformi X nakon što se jučer u Tallinnu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.