Pero Kovačević: Hrvatska je napravila povijesnu pogrešku prema Srbiji
PERO Kovačević, sudionik Domovinskog rata i član Udruge pravnika "Vukovar 1991.", upozorio je u emisiji Studio 4 HTV-a da Hrvatska ni 35 godina nakon stradanja Vukovara nije riješila dva ključna pitanja iz Domovinskog rata – naplatu ratne štete i procesuiranje ratnih zločina. Smatra da je izostanak učinkovitih poteza prema Srbiji i Crnoj Gori povijesna pogreška hrvatskih vlasti te da se ta pitanja ne smiju zaboraviti.
Slabi rezultati u procesuiranju zločina
Uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Kovačević je ocijenio da Hrvatska nije učinila dovoljno kako bi naplatila ratnu štetu i osigurala kažnjavanje počinitelja ratnih zločina. "Pravda koja se čeka 30 i nešto godina nije pravda", poručio je.
Kao primjer je naveo vukovarsko područje, gdje je prema podacima Državnog odvjetništva iz prošle godine pokrenut kazneni postupak protiv 1204 osobe, a pravomoćno je kažnjena 181 osoba. Kovačević odgovornost za to pripisuje političkim vodstvima od 2000. godine do danas.
Ipak, primjećuje određene pomake u otkrivanju sudbine nestalih hrvatskih branitelja, osobito nakon dolaska Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva, ali je naglasio da ti pomaci nisu dovoljni.
Procjena ratne štete od 32 milijarde eura
Kovačević se pozvao na izračun državne komisije prema kojem je izravna šteta od agresije na Hrvatsku procijenjena na oko 65 milijardi tadašnjih njemačkih maraka, što je približno 32 milijarde eura.
Neizravna šteta, koja uključuje troškove zbrinjavanja prognanika, gubitak bruto domaćeg proizvoda i prihoda od turizma, procijenjena je na znatno veći iznos. "Neizravna šteta iznosi čak do 194 milijarde dolara, odnosno 189 milijardi eura", naveo je Kovačević.
Upozorio je da je Hrvatska velik dio poslijeratne obnove financirala vlastitim sredstvima, to jest novcem poreznih obveznika. Smatra da Hrvatska ima pravo zahtijevati naknadu ratne štete te da se to pitanje mora ponovno otvoriti u odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom.
Sporazum iz 1996. kao neiskorištena prilika
Kovačević je podsjetio na Sporazum o normalizaciji odnosa koji su Hrvatska i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija potpisale 1996. godine. Istaknuo je da se u članku 7. tog sporazuma predviđa rješavanje pitanja naknade za uništenu, oštećenu i nestalu imovinu.
"Hrvatska diplomacija nikada nije poduzela učinkovite mjere da se taj sporazum provede", rekao je. Posebno je otvorio pitanje odnosa s Crnom Gorom i smatra da je Hrvatska trebala snažnije iskoristiti diplomatske i europske pregovaračke mehanizme kako bi zatražila naknadu dijela ratne štete. Pritom je kritizirao ono što smatra dvostrukim mjerilima u međunarodnoj politici.
"Podržavam zahtjeve da Rusija plati ratnu odštetu Ukrajini i da se procesuiraju ratni zločini ruskih snaga. Ali tražimo da se ista načela primijene i kada je riječ o Srbiji i Crnoj Gori", izjavio je. Ocijenio je da Hrvatska ne bi smjela odustati od tih pitanja radi dobrosusjedskih odnosa ili europske budućnosti susjednih država.
Pravni mehanizam
Kovačević smatra da Hrvatska ni danas nema dovoljno razvijen politički i pravni mehanizam za sustavno rješavanje pitanja ratne štete i odgovornosti za ratne zločine. Zauzima se za odlučnije diplomatske aktivnosti i jasniji pristup hrvatskih institucija.
U razgovoru se osvrnuo i na pravomoćnu presudu bivšim čelnicima srbijanske Službe državne sigurnosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću iz 2023. godine. Prema njegovu mišljenju, ta presuda dodatno potvrđuje važnost pitanja odgovornosti za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj.
Zaključio je da se naplata ratne štete i procesuiranje ratnih zločina ne smiju promatrati samo kao pitanja prošlosti, nego kao obveza prema žrtvama i njihovim obiteljima.