ZONE ratovanja, mikroplastika i ulična rasvjeta spadaju među nove prijetnje populaciji pčela, prema mišljenju znanstvenika. Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 vodećih prijetnji za oprašivače u sljedećem desetljeću, objavljen u izvješću Emerging Threats and Opportunities for Conservation of Global Pollinators (Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača), koje je izradilo Sveučilište u Readingu.

Znanstvenici upozoravaju da sve veći broj ratova i sukoba u svijetu šteti pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zaraćene strane da uzgajaju manje usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznovrsne hrane tijekom sezone, piše The Guardian.

Istraživači su otkrili da se čestice mikroplastike nalaze u košnicama diljem Europe, a testiranja 315 kolonija medonosnih pčela pokazala su prisutnost sintetskih materijala poput PET plastike u većini košnica. Umjetno svjetlo iz uličnih svjetiljki smanjuje broj posjeta cvijeću noćnih oprašivača za 62 %, a utvrđeno je i da zagađenje zraka utječe na njihovo preživljavanje, razmnožavanje i rast.

Antibiotici dospjeli u košnice i med

Antibiotici koji se koriste u poljoprivredi također su dospjeli u košnice i med. Utvrđeno je da utječu na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje potrage za hranom i posjeta cvjetovima.

"Kokteli" pesticida također imaju značajnu i rastuću ulogu; iako su neki pesticidi sada regulirani kako bi ostali ispod "sigurnih" granica za pčele i ostali divlji svijet, istraživanja su pokazala da mogu međusobno reagirati s drugim kemikalijama i izazvati štetne učinke.

Profesor Simon Potts sa Sveučilišta u Readingu, glavni autor izvješća, kaže: "Prepoznavanje novih prijetnji i pronalaženje načina za zaštitu oprašivača u ranoj fazi ključno je za sprječavanje daljnjeg velikog pada njihove brojnosti. Ovo nije samo pitanje očuvanja prirode. Oprašivači su ključni za naše prehrambene sustave, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku sigurnost. Zaštititi oprašivače znači zaštititi nas same."

Autori su pozvali na niz mjera za zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo zagađenje zraka koje utječe na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova te uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.

Treba stvoriti sigurna mjesta za oprašivače

Koautorica izvješća, dr. Deepa Senapathi, također sa Sveučilišta u Readingu, dodala je sljedeće: "Bit će potrebno zajedničko zalaganje svih kako bismo se suočili s ovim prijetnjama. Moramo očuvati, upravljati i poboljšati naša prirodna staništa kako bismo stvorili sigurna mjesta za oprašivače.

Pojedinačne aktivnosti poput pružanja hrane i prostora za košnice u vlastitim vrtovima mogu mnogo pomoći. No, promjene politika i pojedinačne aktivnosti moraju djelovati zajedno kako bi sve - od vrtova i farmi do javnih površina i šireg krajolika - moglo postati stanište prijateljsko za oprašivače."