KANDIDAT za zagrebačkog gradonačelnika Pavle Kalinić gostovao je na HTV-u. Govorio je o problemima u Zagrebu, ali i o geopolitičkoj situaciji.

Kalinić je prošlog tjedna najavio svoju kandidaturu na lokalnim izborima. "Dugo sam razmišljao o tome. Ljudi su me stalno pitali zašto ne bih pokušao, na ulici, u kafićima, svuda. U početku sam mislio da nije ozbiljno, ali kad su se ta pitanja nastavila, odlučio sam razmotriti tu mogućnost. Sada smatram da je trenutak pravi", naveo je. 

"Vidimo istu sudbinu za HDZ i SDP"

Smatra da je politički prostor u Hrvatskoj ispražnjen i da klasične stranke više ne nude konkretna rješenja. Podsjetimo, Kalinić je bio blizak suradnik gradonačelnika Zagreba, Milana Bandića, te jedan od ključnih političkih figura u Bandićevom timu. 

"SDP je već godinama bez sadržaja, HDZ ide istim putem. Kroz povijest smo imali tri velike političke grupacije - HSS, HSP i KPH - koje su s vremenom nestale. Danas vidimo istu sudbinu za HDZ i SDP. Ljudi su nezadovoljni postojećim političkim strankama i siguran sam da će nezavisne liste imati značajnu ulogu na ovim, ali i na budućim parlamentarnim izborima", naveo je. 

Napomenuo je da Zagreb, ali i Hrvatska u cjelini, ima niz problema koji se mogu i moraju rješavati. 

"Prvo i osnovno je neadekvatno prikupljanje otpada. Smeće se ne rješava, a problem ostaje isti već godinama. Sjetimo se eksplozije otpada u Jakuševcu, ništa se nije promijenilo. Lišće pada godinama, a nitko ga ne skuplja osim u centru grada. Sigurnost je još jedno ključno pitanje", naglasio je. 

"Sveučilišni standard je pao"

Tvrdi da civilna zaštita nije u funkciji jer nedostaje ljudi. "Vidio sam ih na Bundeku, svi su bili iz starije generacije. Novi ljudi ne dolaze i to će se morati promijeniti", rekao je. Upozorio je i na problem urušavanja obrazovnog sustava.

"Ako želite uništiti naciju, uništite joj obrazovanje. Upravo to se dogodilo Hrvatskoj. Danas imamo 13 sveučilišta i desetke veleučilišta, a sveučilišni standard je pao. Količina ne znači kvalitetu. Naša sveučilišta ne mogu se nositi s vodećima u svijetu", istaknuo je. 

Tvrdi da je pokušao pokrenuti suradnju sa sveučilištem iz Kansas Cityja kako bi osnovao fakultet za upravljanje krizama, ali projekt nikada nije zaživio. "Dogovor je bio da pola profesora budu Amerikanci, a pola Hrvati. No, kad je postalo jasno da više od 60 posto profesora na zagrebačkom sveučilištu ne zna engleski, cijela stvar je propala", naveo je. 

"Vojnici će biti neupotrebljivi nakon završetka sukoba"

Osvrnuo se na političku situaciju u Europi i svijetu. "Naš problem je što predsjednik i premijer ne mogu pronaći zajednički jezik. To je rezultiralo time da ambasadori i konzuli nisu mijenjani godinama. Hrvatska diplomacija je praktički blokirana", kazao je. 

Rat u Ukrajini je opisao izrazom: "Zemlja Rusima, minerali Amerikancima, a slava Ukrajini."

"Slušali smo analitičare koji tvrde da je Ukrajina pobijedila. Ukrajina je masakrirana i devastirana. Nekad je imala 50 milijuna stanovnika, a sada je taj broj bliži 28-29 milijuna. Rat traje preko tri godine, a vojnici koji su na bojištu toliko dugo bit će neupotrebljivi nakon završetka sukoba", upozorio je. 

"Moramo spriječiti osovinu Berlin-Moskva"

Uvjeren je da Europska unija nije sposobna osigurati vlastitu obranu.

"EU, s više od 500 milijuna stanovnika, traži od Amerike, koja ima 300 milijuna, da je zaštiti od Rusije, koja ima 140 milijuna. Matematički to nema smisla. Prije 20 godina govorio sam da Europa treba vlastitu vojsku. Preduvjet za to je da EU ima ministra financija. No, Europa je uvijek bila pod anglosaksonskim utjecajem i nije razvila vlastite kapacitete", naglasio je. 

Zaključio je da je trenutna sigurnosna politika Europe vođena interesima SAD-a i Velike Britanije, što se može vidjeti i kroz aktualne geopolitičke poteze. "Ako želimo imati utjecaj, mi moramo spriječiti pod bilo kojim uvjetima, na bilo koji način, polugu ili osovinu između Berlina i Moskve. I to je sad s ovim potezom napravljeno", rekao je. 

"Njemačka ima organizaciju, Njemačka ima tehnologiju, ali Njemačka nema rude. A treba ih da bi mogla funkcionirati. Nakon poraza Njemačke u II. svjetskom ratu čak su bili prijedlozi da Njemačka mora biti poljoprivredna država. Međutim, nacija s toliko stanovnika, ona nije mogla preživjeti od poljoprivrede. I ona se opet na kraju digla", napomenuo je.