PREMIJER Andrej Plenković nedavno je u Washingtonu primio nagradu Atlantskog vijeća (Atlantic Council) za istaknuto vodstvo. Ova nagrada, navodilo se, dodjeljuje se pojedincima koji su se istaknuli u jačanju transatlantskih odnosa, a Plenković je pohvaljen za svoje vodstvo Hrvatske, predanost europskom jedinstvu i jačanju veza sa Sjedinjenim Američkim Državama.

>> PPD i Vujnovac: Nismo kupovali plin za cent i nismo donirali HDZ-u

"Nagrada Atlantskog vijeća je priznanje Hrvatskoj i svemu onome što smo radili proteklih godina", izjavio je Plenković tijekom prijema u Washingtonu, naglašavajući važnost održavanja snažnih odnosa s američkom administracijom u vremenima globalnih izazova.

Međutim, iza nagrade koju je Plenković primio, krije se i prisutnost Pavla Vujnovca, jednog od najmoćnijih hrvatskih poduzetnika, koji ima značajnu ulogu unutar same organizacije.

Pavao Vujnovac i njegova uloga u Atlantskom vijeću

Pavao Vujnovac je osnivač i vlasnik Prvog plinarskog društva (PPD) i Energia Naturalis grupe (ENNA), te većinski vlasnik i predsjednik Upravnog odbora Fortenova grupe, nasljednice Agrokora. Njegovo poslovno carstvo obuhvaća energetiku, logistiku, poljoprivredu i trgovinu, a u posljednjih desetak godina izrastao je u jednog od najutjecajnijih ljudi u hrvatskom gospodarstvu.

U rujnu 2024. godine, Vujnovac je imenovan članom Međunarodnog savjetodavnog odbora Atlantskog vijeća, prestižnog američkog think tanka koji se bavi transatlantskim odnosima i globalnom sigurnošću. U toj ulozi, Vujnovac sudjeluje u oblikovanju strateških smjernica organizacije, posebice u području energetike. Njegovo imenovanje dodatno je osnažilo prisutnost srednjoeuropskih lidera u globalnim raspravama o energiji i održivosti.

Kontroverze i afere

Unatoč poslovnim uspjesima, Vujnovac je često bio u središtu kontroverzi:

• Spor s ruskim suvlasnicima: Preuzimanje Fortenove uključivalo je izbacivanje ruskih suvlasnika pod sankcijama. Vujnovac je, pisalo se, ponudio depozit od samo 5 milijuna eura kao jamstvo za transakciju vrijednu 500 milijuna eura, što je izazvalo sumnje u transparentnost i financijsku održivost operacije.
• Ovrha privatne imovine: Protiv Vujnovca i drugih čelnika Fortenove pokrenut je postupak ovrhe privatne imovine na temelju sudskog procesa na Malti, koji vodi arapski investitor Saif Alketbi. Vujnovac tvrdi da je riječ o nezakonito pokrenutom postupku.
• Pozajmica HDZ-u: Vujnovac je 2014. godine posudio HDZ-u 4,2 milijuna kuna za financiranje lokalnih izbora. Iako je pozajmica vraćena s kamatama, postavilo se pitanje političkog utjecaja i mogućeg sukoba interesa.
• Neprijavljena dijamantna ogrlica: Vujnovac je platio kaznu zbog neprijavljene dijamantne ogrlice vrijedne pola milijuna eura. Tvrdio je da nije imao namjeru zatajiti ogrlicu, jer ju je platio putem internet bankarstva, te da je ogrlica bila poklon njegovoj supruzi.
• Afera “plin za cent”: PPD se spominjalo u kontekstu kupovine plina po bagatelnim cijenama. Plin se kupovao i za jedan cent po kilovatsatu, po čemu je afera i dobila ime. Iako je model formalno bio zakonit, mnogi su ga prozvali očitom zloupotrebom državne politike zaštite kućanstava, dok su poduzetnici i lokalne vlasti morali plaćati znatno više. Iz PPD-a su demantirali da su kupovali plin za jedan cent. 

Dok premijer Plenković prima priznanja za "svoje vodstvo i jačanje međunarodnih odnosa", uloga koju Pavao Vujnovac u pozadini istih organizacija otvara pitanja o utjecaju poslovnih interesa na političke odluke. A to nas ponovo vraća na Vujnovčeve donacije HDZ-u, ali i na pomalo zaboravljenu aferu plin za cent koja se dogodila upravo u Plenkovićevoj vladi.