SRBI danas prvi put izlaze na parlamentarne izbore nakon raspada saveza s Crnom Gorom. U Srbiji ima oko 6,5 milijuna glasača, koji željno očekuju ishod ovogodišnjih izbora. Pitanje koje je svima na pameti, i koje najviše brine europske političke čelnike, jest: Hoće li vlast pripasti radikalima?

Na ovim izborima se bira 250 poslanika Narodne skupštine, a natječe se 20 izbornih lista, među kojima se nalazi i 6 lista stranaka koje okupljaju nacionalne manjine u Srbiji. Izbori će se održati na 8539 biračkih mjesta u Srbiji i inozemstvu, koja su otvorena od 7 do 20 sati.

Osnovni izbor koji srpski glasači imaju je onaj između Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, Demokratske stranke (DS) predsjednika Tadića i Demokratske stranke Srbije (DSS) premijera Vojislava Koštunice. Prema prvim predviđanjima, teško da će ijedna stranka uspjeti izboriti većinu glasova. U tom slučaju se očekuje koalicija Tadićevog DS-a i Koštunicinog DSS-a.

Ankete velike šanse za probijanje cenzusa od 5 % glasova i ulazak u Skupštinu daju stranci G17 +, koju vodi ekonomist Mlađan Dinkić, te nešto manje šanse bloku stranaka na čelu s Liberalno-demokratskom partijom Čede Jovanovića. Za Socijalističku partiju Srbije bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, kao i Srpski pokret obnove - stranke koje su srpskom političkom scenom dominirale 1990-ih - se, pak, smatra da nakon izbora gube parlamentarni status.

Najteže pitanje s kojim će se buduća srpska Vlada morati pozabaviti je naravno sudbina Kosova, koje bi se ubrzo moglo također odcijepiti od Srbije. Očekuje se da će UN odluku o budućnosti Kosova donijeti tijekom ove godine, prenosi BBC.

CESID, nevladina udruga za praćenje izbora, je izjavila da je prema njenim procjenama do 16 sati zabilježen odziv od 40,5 % upisanih birača. Izborni stožer G17 Plus, pak, tvrdi da je do 16 sati izašlo oko 41 % upisanih birača.

CESID-ovi podaci prema kojima do 14 sati glas dalo 30,9 % upisanih birača ukazuju na blago povećanje u odnosu na odziv za parlamentarne izbore 2003. godine kada je u isto vrijeme odziv iznosio 29,3 %. Prve neslužbene rezultate CESID će objaviti nakon 22 sata.

Općenito se smatra da je visoki odziv loša vijest za radikale, čija je velika prednost bila upravo u discipliniranom biračkom tijelu u uvjetima niskog odziva. Međutim, zbog povećanog broja glasova potrebnih za probijanje izbornog praga, veći odziv bi mogao predstavljati problem i za manje stranke, uključujući neke koje se uvjetno u smještaju u prozapadni demokratski blok.

Konačni rezultati moraju biti objavljeni do 25. siječnja nakon čega počinju teći rokovi za konstituiranje Skupštine Srbije, kao i za izbor nove Vlade.

P.V./D.A.
Foto: AFP