Pad Microsofta, Applea, JP Morgana, stopiranje letova.. Što se to događa u Americi?
NIZ VELIKIH tehničkih kvarova u posljednjih je tjedan dana u Sjedinjenim Američkim Državama i diljem svijeta nakratko paralizirao zračni promet, bankarske usluge, računalne sustave i obavještajne mreže. Iako su mnogi odmah posumnjali na koordinirani hakerski napad, po svemu sudeći se radi o spoju rutinskih ažuriranja, prekompleksnih sustava i ubrzanog krpanja sigurnosnih propusta koje otkriva umjetna inteligencija.
Što i kad se točno dogodilo?
Sve je počelo u četvrtak, 12. studenoga, kada su Microsoftov Outlook i ostali alati iz paketa Microsoft 365, kojima se koristi više od 430 milijuna ljudi, bili nedostupni gotovo 24 sata. Već idućeg dana, u petak 13. studenoga, američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) zbog pada telekomunikacijske mreže na nekoliko je sati prizemljila sve letove u SAD-u, tek drugi put nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine.
U ponedjeljak, 16. studenoga, softverski kvar u najvećoj američkoj banci JPMorgan Chase izazvao je zastoje u plaćanjima diljem zemlje, a istog je dana tehnički problem u aplikacijama za posadu odgodio letove aviokompanije United Airlines. Val kvarova nastavio se i u utorak, 17. studenoga, kada su na nekoliko sati pale Appleove usluge poput App Storea, iClouda i Apple Paya, sustav za prijavu hotelskog lanca Marriott te interna mreža za povjerljivu komunikaciju američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA).
Odmah se proširile teorije o koordiniranom napadu ili AI-ju izvan kontrole
Zbog toga što su se ispadi dogodili u tako kratkom razmaku i pogodili ključnu infrastrukturu, društvenim su se mrežama brzo proširile teorije o koordiniranom napadu stranih hakera ili o sustavima umjetne inteligencije koji su izmakli kontroli.
Međutim, najviši dužnosnici administracije Donalda Trumpa, među kojima i šef diplomacije Marco Rubio te direktor nacionalnih obavještajnih službi Jay Clayton, ustvrdili su kako nakon detaljnih provjera nema nikakvih dokaza da su incidenti međusobno povezani niti da iza njih stoji kibernetički napad.
Stara greška u sustavu i zamjena kabela prizemljili avione
Dosadašnje istrage pokazuju da je svaki od tih zastoja imao sasvim konkretan i prozaičan tehnički okidač. U Microsoftu se pokazalo da je još u srpnju u kod ušla skrivena softverska pogreška koja je mjesecima mirovala sve dok obično preusmjeravanje prometa nije preopteretilo poslužitelje, a ponovno pokretanje sustava stalno je iznova aktiviralo isti kvar.
Slično tome, do prizemljenja svih zrakoplova u SAD-u došlo je tijekom radova u jednom objektu u Arkansasu, gdje je zamjena starih bakrenih žica optičkim kabelima i ugradnja novog usmjerivača preplavila zastarjelu mrežu podacima.
Jednako banalne uzroke imale su i preostale tvrtke i institucije: JPMorgan Chase objavio je da je riječ o softverskoj grešci na lokalnim poslužiteljima, Apple je priznao da je problem izazvalo interno ažuriranje sustava, dok je NSA izvijestila da je do usporavanja njezine mreže došlo tijekom redovitog planiranog održavanja.
Osim toga, podaci organizacije Uptime Institute pokazuju da je broj kvarova u podatkovnim centrima u 2026. godini zapravo pao petu godinu zaredom, a inženjerka za pouzdanost softvera Laura Nolan objašnjava da statistička nasumičnost jednostavno znači da se nekoliko velikih kvarova katkad može poklopiti u istom tjednu, nakon čega slijede mjeseci mira.
AI ima veze s tim, ali ne onako kako se misli
Zanimljivo je da stručnjaci za nacionalnu sigurnost u analizi za Foreign Policy ipak ističu ulogu umjetne inteligencije, ali ne kao napadača, nego kao alata koji mijenja način održavanja sustava. Tvrtke i državne agencije danas se masovno koriste alatima umjetne inteligencije za skeniranje računalnog koda i traženje sigurnosnih rupa, što znači da se ranjivosti otkrivaju neusporedivo brže nego prije.
Kako bi spriječili hakere da iskoriste te novootkrivene slabosti, inženjeri su pod golemim pritiskom da u najkraćem roku puste sigurnosne zakrpe.
Bivši direktor za obavještajna pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost David Agranovich i demokratski senator Mark Warner upozoravaju da takvo užurbano krpanje starijih, međusobno isprepletenih sustava nosi visoku cijenu – gotovo je nemoguće unaprijed predvidjeti što će se sve pokvariti kada na brzinu promijenite jedan dio koda, pa sigurnosna ažuriranja na kraju sama izazivaju lančane padove sustava.
Prekompleksni sustavi i žurba prije blagdana
Profesorica s američkog sveučilišta MIT Nancy Leveson ističe da je suvremena digitalna infrastruktura postala toliko golema i povezana da rutinske izmjene izazivaju nepredvidive lančane reakcije koje se ne mogu uočiti promatranjem pojedinačnih dijelova sustava.
Inženjerka Laura Nolan pritom objašnjava zašto se takve greške ne otkriju prije nego što sustav padne: nijedna tvrtka niti država ne može testirati promjene na vjernoj kopiji cijele svoje mreže jer bi održavanje dvaju identičnih sustava stajalo dvostruko više, pa se testiranja uvijek provode u smanjenim i pojednostavljenim uvjetima.
Dodatni razlog za ovakav niz kvarova u studenome mogla bi biti i sezonska žurba u tehnološkom sektoru, smatra Kelly Shortridge iz infrastrukturne tvrtke Fastly. Naime, većina velikih kompanija u prosincu uvodi takozvano zamrzavanje izmjena kako tijekom blagdana i najveće potrošnje ne bi riskirala pad sustava, zbog čega inženjerski timovi u tjednima prije toga panično pokušavaju pustiti sva odgođena ažuriranja odjednom, katkad dirajući u stari softver koji godinama nitko nije održavao.
Brzina važnija od sigurnosti
Profesor emeritus sa Sveučilišta Ohio State David Woods zaključuje da korporacije i vlade godinama daju prednost brzini i rezanju troškova umjesto ulaganju u otpornost sustava, odbijajući potrošiti novac na zaštitne mehanizme sve dok ne izbije kriza i zrakoplovi ne ostanu na tlu.
Kako poručuje Laura Nolan, softverski kvarovi u modernom svijetu su neizbježni, a pravi je izazov izolirati pojedine dijelove sustava tako da jedna rutinska pogreška za sobom ne povuče pola države ili svijeta.