UNIVAC (akronim za Universal Automatic Computer) bio je prvi komercijalno dostupan računalni sustav u Sjedinjenim Američkim Državama, označavajući početak ere računalne industrije. Predstavljen je 1951. godine, a njegov razvoj povezan je s ključnim trenucima u povijesti računarstva, uključujući prijelaz iz akademskih i vojnih eksperimenata na praktičnu poslovnu primjenu.

UNIVAC I, prva verzija ovog računala, razvili su John Presper Eckert i John Mauchly, izumitelji ranijeg računala ENIAC. Nakon osnivanja vlastite tvrtke, Eckert-Mauchly Computer Corporation (EMCC), započeli su rad na UNIVAC-u 1940-ih. Tvrtku je 1950. kupila Remington Rand, koja je dovršila projekt. Prvi UNIVAC I isporučen je Uredu za popis stanovništva SAD-a 31. ožujka 1951., iako je službeno pušten u uporabu14. lipnja 1951. Ovaj događaj označio je početak komercijalne upotrebe računala.

Računalo je bilo masivno: težilo je oko 13 tona, zauzimalo prostor od 35,5 m² i sadržavalo 5.200 vakuumskih cijevi. Koristilo je magnetske trake za pohranu podataka i moglo je obavljati oko 1.000 operacija u sekundi, što je za to vrijeme bilo revolucionarno.

Svrha i značaj

UNIVAC je dizajniran za obradu velikih količina podataka, posebno za administrativne i poslovne svrhe. Prvi primjerak korišten je za obradu podataka popisa stanovništva 1950., zamijenivši sporije mehaničke tabulatore. Za razliku od ENIAC-a, koji je bio usmjeren na vojne izračune, UNIVAC je bio prilagođen civilnim potrebama, poput statističke analize i poslovnih aplikacija.

Posebno je postao poznat tijekom američkih predsjedničkih izbora 1952., kada je točno predvidio pobjedu Dwighta D. Eisenhowera na temelju ranih rezultata, unatoč skepticizmu analitičara. Ovo predviđanje, emitirano na CBS-u, donijelo je UNIVAC-u široku medijsku pažnju i učvrstilo percepciju računala kao moćnog alata budućnosti.

Tehničke karakteristike

• Memorija: UNIVAC I koristio je živine cijevi za pohranu podataka, s kapacitetom od 1.000 riječi (12 znakova po riječi).
• Ulaz/izlaz: Podaci su unosjeni putem tipkovnice ili magnetskih traka, a izlaz je bio na pisaču ili trakama.
• Brzina: Mogao je izvoditi osnovne operacije poput zbrajanja u oko 120 mikrosekundi.

Nasljeđe

UNIVAC I bio je pionir u komercijalizaciji računarstva. Ukupno je proizvedeno 46 primjeraka, a koristile su ga vlade, tvrtke i sveučilišta. Njegov uspjeh pomogao je Remington Randu da se pozicionira kao konkurent IBM-u, koji je kasnije dominirao tržištem. UNIVAC je također postavio standarde za buduće računalne sustave, uključujući upotrebu binarnog koda i vanjske pohrane podataka.

Prvi UNIVAC koštao je oko 1 milijun dolara (ekvivalent desetcima milijuna danas). Iako je bio napredan, UNIVAC I zahtijevao je stalno održavanje zbog krhkih vakuumskih cijevi. UNIVAC ostaje simbol prijelaza računarstva iz eksperimentalne faze u svakodnevnu alatku, postavivši temelje za digitalnu revoluciju koja je uslijedila.