HRVATI jedni u druge uopće nemaju povjerenja, pokazalo je istraživanje Eurobarometra objavljeno u travnju ove godine. Europske je statističare zanimalo koliko ljudi u članicama Europske unije imaju povjerenja u svoje sugrađane - u svoje susjede, kolege, političare, službenike i sve ostale koji čine jedno društvo - a rezultati za Hrvatsku su istovremeno poražavajući i očekivani, dokazujući još jednom potpun raspad hrvatskog društva.

>> Bečki institut izračunao: Hrvatska je od 1990. izgubila 13 posto stanovništva

>> ANKETA Tko su krivci za propast Hrvatske? Tuđman i HDZ-ovci uvjerljivo vode

>> U EU jedino je Bugarska siromašnija od Hrvatske, čak i Rumunjska nas je prestigla

Hrvatska se nalazi u skupini članica Europske unije u kojoj je tek između 20 i 30 posto ispitanih odgovorilo potvrdno na tvrdnju ''općenito gledajući, većini ljudi u vašoj zemlji se može vjerovati''. Hrvatska je tako u skupini članica EU-a u kojima građani imaju najmanje povjerenja u ljude s kojima žive, zajedno sa Slovačkom, Grčkom, Ciprom, Bugarskom i Rumunjskom. Odnosno, to što tek između 20 i 30 posto Hrvata ima povjerenja u svoje sugrađane znači da između 70 i 80 posto Hrvata smatra da ih okružuju lažljivci, lopovi, kriminalci, ljudi slabog karaktera, bitange, prevaranti i ljudi nevrijedni povjerenja. A to, nažalost, vjerojatno nije pogrešna procjena onih koje je Eurobarometar ispitao u Hrvatskoj.

Danci i Finci imaju najviše povjerenja u svoje sugrađane

U Finskoj i Danskoj, pak, između 80 i 90 posto ispitanika odgovorilo je da općenito smatra da svojim sugrađanima može vjerovati, a po stupnju povjerenja u bližnjeg svoga slijede ih Šveđani i Irci - između 70 i 80 posto njih vjeruje ljudima u svojoj državi. Između 60 i 70 posto ispitanika iz Austrije, Luksemburga i Nizozemske ima povjerenja u svoje sugrađane, a iznad 50 posto još su Njemačka, Poljska, Estonija i Nizozemska.

Konkretni podaci za Hrvatsku pokazuju da je tek četiri posto ispitanih reklo da se ''snažno slaže'' s tvrdnjom ''općenito gledajući, ljudima u mojoj zemlji se može vjerovati'', a 25 posto da se ''slaže'' s tom tvrdnjom. Dakle, tek 29 posto Hrvata misli da se ostalim Hrvatima može vjerovati.

Manje povjerenja u ljude ako ne možeš plaćati račune

Zanimljivo je i da postoje socioekonomski elementi koji objašnjavaju ovakve rezultate. Zaposleni ljudi imaju više povjerenja u sugrađane od nezaposlenih, visokoobrazovani više od neobrazovanih, a značajno više povjerenja imaju i oni koji bez problema plaćaju svoje račune. Čini se da su Hrvati u međuvremenu toliko osiromašeni, izluđeni i očajni da im je to ubilo povjerenje u druge Hrvate, što ne bi trebalo biti iznenađujuće.

Ovo istraživanje Eurobarometra zapravo pokazuje da su vladajući političari predvođeni HDZ-om svojom desetljetnom katastrofalnom politikom stvorili uvjete da Hrvati budu puni nepovjerenja prema ostalim ljudima u državi, da zapravo budu lošiji ljudi nego što bi mogli biti. Znakovito je i da se Hrvati masovno iseljavaju u članice Europske unije u kojima vlada mnogo veći stupanj uvjerenja ljudi da su im sugrađani osobe kojima se može vjerovati.

Uostalom, poražavajući podaci o tome kako Hrvati nemaju povjerenja jedni u druge logično se nastavljaju na razna druga istraživanja Eurobarometra u kojima Hrvatska često završava na samom dnu Europske unije.

94 posto Hrvata smatra da je korupcija u zemlji raširena

Primjerice, građani Hrvatske najmanje vjeruju u neovisnost nacionalnog pravosuđa od svih 28 članica. Eurobarometar je u siječnju ove godine proveo istraživanje na temu “Percepcija neovisnosti nacionalnog pravosuđa u EU među općom javnošću”. Samo je 23 posto ispitanika iz Hrvatske ocijenilo da je stanje u hrvatskom pravosuđu dobro, što je najmanji postotak u cijelom EU. Hrvatska je tako u još jednoj kategoriji na samom začelju EU-a, a na drugom mjestu po najlošijim ocjenama za nacionalno pravosuđe su Slovaci (29 posto ih smatra da je stanje dobro) i Bugari (30 posto). Nasuprot tome nalaze se države poput Danske, u kojoj 86 posto ispitanika nacionalno pravosuđe smatra dobrim, te Finske (82 posto) i Austrije (81 posto).

Prema Eurobarometru, 94 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija u zemlji raširena, a 58 posto ih smatra da se u posljednje tri godine povećala, ali istodobno 80 posto tvrdi da u zadnjih godinu dana nije doživjelo ili svjedočilo slučaju korupcije. Po percepciji korupcije najbolje stoji Danska, 75 posto ispitanika smatra da je korupcija rijetka u njihovoj zemlji, slijedi Finska, 74 posto, Švedska, 62 posto. S druge strane je Grčka, gdje 96 posto ispitanika smatra da je korupcija raširena, a slijede Španjolska, Cipar i Hrvatska s 94 posto.

Više od trećine Hrvata i Hrvatica smatra da je silovanje u nekim situacijama u redu

Znakovite su i statistike Eurobarometra objavljene prije dvije godine koje pokazuju da više od trećine Hrvata i Hrvatica smatra da je silovanje u nekim situacijama u redu. 

16 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je silovanje opravdano ako žena nosi "provokativnu odjeću", njih 19 posto smatra da je opravdano ako je žena pod utjecajem alkohola ili droge, 15 posto da je opravdano ako je žena prije silovanja "flertovala" s počiniteljem, 9 posto da je opravdano ako silovana osoba nije jasno rekla "ne" ili se nije fizički branila od napada, 4 posto tvrdi da je silovanje u redu ako je osoba šetala sama po noći, šest posto smatra da je opravdano ako osoba ima nekoliko seksualnih partnera, a 11 posto da je opravdano ako osoba koja je silovana svojevoljno odlazi kući s osobom koja ju je napala.

Usporedbe radi, u 16 država članica Europske unije ispitanici su skloni vjerovanju da je silovanje opravdano u slučaju da je osoba pijana ili pod utjecajem droga - u Rumunjskoj njih 30 posto, Mađarskoj 24 posto, Bugarskoj 21 posto i Latviji 20 posto. S druge strane, u Švedskoj, Finskoj, Španjolskoj i Danskoj silovanje u ovim situacijama opravdava samo 2 posto ispitanika.

Ekonomski smo na dnu EU-a, prestigla nas je i Rumunjska

O ekonomskoj propasti Hrvatske jedva da treba navoditi podatke, oni su općepoznati. No podsjetit ćemo da je Hrvatska u travnju bila među zemljama Europske unije s najvećim padom industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, za 1,3 posto, nakon što je u prethodnom mjesecu pad iznosio 1,7 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. 

Također, podaci Eurostata za 2017. godinu potvrđuju da je Hrvatska i službeno siromašnija od Rumunjske, tako da sada čekamo da nas prestigne i Bugarska pa da postanemo najsiromašnija zemlja članica Europske unije.

Prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC), kojom se mjeri materijalno bogatstvo kućanstava, Hrvatska se nalazi na 61 posto prosjeka Europske unije. Ispod nas je jedino Bugarska koja je na 55 posto, a iznad su sve ostale zemlje.

Posve je logično da Hrvati nemaju povjerenja jedni u druge

Kada se sve to uzme u obzir, zapravo je logično da Hrvati nemaju povjerenja jedni u druge. Kako imati povjerenja u ljude koji su među najvećim apologetima silovanja u Europskoj uniji, koji sami ističu da im je sve u državi korumpirano, ali protiv toga ne prosvjeduju na ulicama, koji su desetljećima na vlast birali političare koji su uništili cijelu zemlju?

Čini se, dakle, da je ocjena Hrvata o izostanku povjerenja u druge Hrvate jedan od rijetkih racionalnih zaključaka kojim se možemo pohvaliti, ma koliko god da bio pesimističan.