GROF Karl von Stürgkh bio je jedna od najutjecajnijih konzervativnih figura Austro-Ugarske Monarhije početkom 20. stoljeća. Kao ministar-predsjednik Cisleithanije od 1911. do ubojstva 1916. vodio je autoritarnu vladu u razdoblju političke nestabilnosti i izbijanja Prvog svjetskog rata.

Rani život i politički uspon

Rođen je 30. listopada 1859. u Grazu, u plemićkoj obitelji s dugom administrativnom tradicijom. Nakon doktorata prava na Sveučilištu u Grazu, započeo je službenu karijeru. Kao konzervativac i protivnik univerzalnog prava glasa, 1891. ušao je u Reichsrat. Guverner Štajerske bio je od 1908. do 1911., a potom ministar obrazovanja, gdje je zastupao njemačku dominaciju u školstvu.

Vlada dekretima i Julijska kriza

Dana 3. studenoga 1911. imenovan je ministrom-predsjednikom austrijskog dijela Monarhije. Kako nije uspio osigurati parlamentarnu većinu, oslanjao se na članak 14. austrijskog ustava, vladajući dekretima i suspendirajući parlament.

Bio je jedan od ministara koji su 1914. podržali rat protiv Srbije, zagovarajući čvrstu politiku uz savezništvo s Njemačkom i Italijom. Tijekom rata provodio je cenzuru i odbijao sazvati Reichsrat, što ga je učinilo simbolom autoritarne vladavine u ratnim godinama obilježenim glađu i nezadovoljstvom.

Atentat Friedricha Adlera

Stürgkh je ubijen 21. listopada 1916. u restoranu Meissl & Schadn u Beču. Počinitelj je bio Friedrich Adler, sin vođe socijaldemokrata Victora Adlera, koji je tri puta pucao u Stürgkha u znak političkog prosvjeda protiv diktature dekretima i rata. Adler je osuđen na smrt, ali pomilovan nakon raspada Monarhije 1918.

Ubojstvo se dogodilo mjesec dana prije smrti Franje Josipa I. i simboliziralo duboku unutarnju krizu Carstva. Iako nije izazvalo revoluciju, čin Friedricha Adlera bio je jasan znak raspadanja autoritarnog poretka koji će kulminirati 1918. godine nestankom Austro-Ugarske. Stürgkh je ostao zapamćen kao utjelovljenje kasne, krute monarhijske vlasti.