GRADNJA centra za zbrinjavanje nuklearnog otpada u općini Dvor ovisi o njegovoj prihvatljivosti za okoliš, a rušenje osam objekata na lokaciji Čerkezovac ne prejudicira da će doći do gradnje, rečeno je danas na okruglom stolu u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Općine Dvor.

Direktor Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško Josip Lebegner pojasnio je kako se Zakonom o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, određuje izgradnja središnjeg skladišta za radioaktivni otpad i iskorištene izvore s teritorija Hrvatske te dugoročnog skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško.

"Zakonom su stvoreni preduvjeti za pokretanje procjene utjecaja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na okoliš, kao i na njegovu izgradnju, ukoliko zahvat bude utvrđen prihvatljivim za okoliš", kazao je Lebegner.

"Uklanjanje građevina ne prejudicira da će doći do izgradnje Centra na Čerkezovcu"

Dodao je kako se prihvatljivost gradnje centra u Čerkezovcu "utvrđuje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša". Istaknuto je kako je u ovom slučaju ključna studija utjecaja na okoliš.

Dobije li centar "zeleno svjetlo", planirana je gradnja, između ostaloga, novog objekta dugoročnog skladišta na 6330 četvornih metara, u kojem je predviđeno skladištenje 1200 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško.

Lebegner se osvrnuo i na već prošle godine pokrenuto rušenje objekata bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac, planiranog novog mjesta za odlaganje radioaktivnog otpada. "Uklonjeno je ukupno osam građevina od postojećih 32 i poravnat je plato. Uklanjanje građevina ne prejudicira da će doći do izgradnje Centra na Čerkezovcu", istaknuo je Lebegner u prezentaciji.

Načelnik: Vjerojatno smo jedina država koja prvo donese odluku o zbrinjavanju otpada, a onda studiju utjecaja na okoliš

Pojasnio je i prednosti koje Općina Dvor dobiva na temelju lani u prosincu donesene Uredbe o visini naknade i načinu financiranja jedinica lokalne samouprave na čijem se području uspostavlja ili nalazi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Konkretno, istaknuto je kako je u ovoj godini riječ o isplati naknade od 1,68 milijuna eura, što je, kako je naglašeno, više od 50 posto izvorno planiranih prihoda Općine Dvor. Predviđena je i isplata naknade Sisačko-moslavačkoj županiji od 4,72 milijuna eura.

Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina upozorio je kako je država već donijela ključne odluke za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. "Podsjetit ću da smo vjerojatno jedina država koja je prvo donosila političku odluku o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, a tek onda izradu studije utjecaja na okoliš, koja treba dokazati je li lokacija Čerkezovac uopće prikladna za zbrinjavanje.

"Ima li država rezervnu varijantu?"

Postavlja se pitanje što ako se dokaže da nije. Ima li država rezervnu varijantu?", kazao je Arbutina. Naglasio je kako to pitanje postaje sve važnije jer je od iznimnog interesa i za susjedne države, a naročito za međunarodne specijaliste.

"Očekujem uključivanje specijalista iz cijele regije, posebno iz Bosne i Hercegovine te da će se raspravljati snagom argumenata, a ne snagom politike kao do sada", kazao je Arbutina. Ekološki aktivist i predsjednik European Environmental Bureaua (EEB) Toni Vidan upozorio je, između ostaloga, na netransparentnost cijelog projekta odlaganja radioaktivnog otpada.

"Problematično je da se u javnosti prezentira kao da je sve riješeno i odlučeno, a još uopće nije javnosti predočen ključni dokument, odnosno studija utjecaja na okoliš, koja je prvi korak u nekakvom planskom procesu za tako rizične objekte", kazao je Vidan.

"Kuda će ići otpad od nuklearke koju Hrvatska planira graditi?"

Dodao je kako, prema najavama, Vlada RH planira graditi nuklearnu elektranu u Hrvatskoj, pa se postavlja pitanje kuda će ići i taj otpad. "Ovdje možda nije riječ samo o ograničenoj količini nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Krškog, nego možda i otpad neke buduće nuklearke treba negdje zbrinuti. Vjerujem da onda lokalna zajednica ima opravdani strah da će to sve završiti kod njih", kazao je.

U raspravi su sudjelovali predsjednica Nuclear Transparency Watch Nadja Železnik, savjetnica u parlamentu Španjolske Maria del Mar Gonzalez-Baez, predsjednik Udruge "Green Team" Mario Crnković te novinar i aktivist Zorislav Antun Petrović. Skup je moderirao Aleksandar Milošević iz Srpskog narodnog vijeća (SNV).