DOK STUDENTI blokiraju mostove u Novom Sadu, predsjednik Vučić obilazi narod i glumi da je stanje normalno. Ali kriza i dalje traje i mogla bi je ugasiti jedino procjena studenata da su zahtjevi ispunjeni.

Vojin Jovanović, student Građevinskog fakulteta u Beogradu, stajat će danas na jednom od tri novosadska mosta, točno tri mjeseca od pogibije 15 ljudi pod nadstrešnicom u Novom Sadu. Jovanović se našao među stotinama beogradskih studenata koji su u Novi Sad stigli pješice. Usput su ih u nizu mjesta kroz koja su prolazili dočekivali mještani s gomilom hrane, pljeskom i suzama.

Negdje iza Inđije, poslije noćenja na tamošnjem nogometnom igralištu, ovaj student je za DW rekao da kolege i on šetnjom pokazuju da njihovi zahtjevi još nisu ispunjeni. "Pad vlade nije bio naš zahtjev", kaže on. Kao ni drugi, nije impresioniran ostavkom premijera Miloša Vučevića niti je tema kakav će potez sada povući faktički šef vladajuće stranke i države Aleksandar Vučić.

A pred njim su tri moguća puta. Ili će odabrati novog odanog mandatara i narediti stranci da ga izabere u parlamentu. Ili će izmisliti neku "ekspertsku", "tehnokratsku" vladu. Ili će se zaista odvažiti na nove izbore znajući da će ih opozicija bojkotirati.

Kako god bilo, jasno je da ni ubrzanje događaja ovog tjedna nije umirilo bunt i da Srbiju čeka još jedan divovski prosvjed, ovog puta u Novom Sadu, gdje je sve i počelo. I gdje su batinaši iz Srpske napredne stranke - uhićeni u međuvremenu - u noći s ponedjeljka na utorak krvnički pretukli studente, što je bio izravan povod za ostavku Vučevića i novosadskog gradonačelnika Milana Đurića.

Uto je stigao i tekst istraživačkih novinara KRIK-a u kojem se, na osnovi poruka kriminalaca, biznismena i političara, otkriva da je Novi Sad dijeljen kao plijen različitih frakcija SNS-a i kriminala a da je iznad svih njih navodno brat predsjednika Andrej Vučić.

Kad su zahtjevi stvarno ispunjeni?

Nema sumnje da bi najvećeg bunta protiv njegove vlasti Vučića mogli osloboditi upravo studenti - ako kažu da su zahtjevi ispunjeni.

Sada je pažnja fokusirana na Građevinski fakultet, čiji su profesori najstručniji za procjenu je li vlast objavila svu dokumentaciju o rekonstrukciji željezničkog kolodvora, što je slavodobitno - ali ne prvi put - obećano ovog tjedna. Onda bi mogli zasjedati plenumi na fakultetima i odlučivati obustavljaju li se blokade.

No, pitanje je tko je tu u većoj stisci s vremenom. Ako do toga dođe još u veljači, studenti bi se mogli vratiti na fakultet bez gubljenja godine studija. To bi odgovaralo i Vučiću jer bi onda bez pritiska mogao donijeti odluku o izborima.

Studenti cijelo vrijeme žele "natjerati institucije da rade svoj posao", podsjeća politolog Mladen Mrdalj. Još se lako može utvrditi je li objavljena dokumentacija, ali Mrdalj pita: "Što ako pravosuđe, na osnovi te dokumentacije, ne presudi i političkom vrhu koji je najodgovorniji za korupciju koja je dovela do tragedije?" Osim toga, na presude bi se moglo čekati godinama, a toliko dugo blokade sveučilišta ne mogu trajati.

Apolitična politika

Pitanje od milijun dolara ostaje ono koje je u jednom komentaru nagovijestio i minhenski Süddeutsche Zeitung.

Vlast se, naime, mijenja na izborima, ali u Srbiji nema fer izbora. Dok ih ne bude, Vučić je na vlasti bez obzira na to što žrtvuje pijune.

"U Srbiji bi se mnogo toga moralo promijeniti prije nego što dođe do bilo kakvih promjena", zaključuje komentator njemačkog lista.

Studenti, koje delegiraju plenumi, za sada izbjegavaju zamku "širenja" zahtjeva, već se drže četiri osnovna:

• objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničkog kolodvora
• uhićenje nasilnika koji su tukli prosvjednike
• prekid sudskih postupaka protiv prosvjednika
• povećanje proračuna za visoko obrazovanje.

Međutim, odavno je jasno da je bunt prerastao u narodni te da je jedini stvarni zahtjev zapravo demontaža sustava koji je u Srbiji usavršio SNS i koji vodi Vučić.

"Dakle, ako studenti žele ostati politički relevantni, moraju se početi baviti politikom", kaže Mrdalj za DW. A ako izbjegavaju stranačke politike - a prilično jasno se ograđuju od opozicije - možda bi se mogli založiti za obvezujući referendum, kaže Mrdalj.

Opozicija na čekanju

U svim tim događanjima opozicija se drži po strani. Iz njihovih redova stidljivo se čuje da najprije treba ispuniti zahtjeve studenata, pa bi se tek potom moglo ići na prijelaznu vladu koja bi pripremila fer izbore.

"Nećemo pristajati na manipulacije Aleksandra Vučića i neka kozmetička rješenja, već ćemo tražiti da prijelazna vlada zaista može pružiti garanciju da će se krenuti u dobrom smjeru i da će se započeti razvlašćivanje Srpske napredne stranke", rekao je ranije za DW narodni zastupnik iz redova Zeleno-lijevog fronta Radomir Lazović.

No ni Lazović ni ostali još nemaju odgovor na pitanje: što ako studenti procijene da su zahtjevi ispunjeni i prekinu prosvjed? Uz koji bi pritisak onda opozicija mogla tražiti prijelaznu vladu?

Stanje uobičajeno?

Tom pritisku ne mogu se nadati ni iz Europske unije.

Kako je za DW rekao Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, među članicama EU često nema konsenzusa, pa ga tako nema ni o događajima u Srbiji.

Picula će, doduše, uvrstiti sve u godišnje izvješće Europskom parlamentu, gdje mnoge zastupničke grupe osuđuju ponašanje Vučićevih vlasti i, posebno, nasilje prema prosvjednicima.

"Vrlo jasno sam kazao da nitko ne može dovesti u pitanje ustavno pravo građana na izražavanje nezadovoljstva odlukama vlasti", rekao je Picula.

On će uskoro krenuti u Srbiju, ali nije jasno hoće li srpski dužnosnici htjeti razgovarati s njim.

Ali Vučić želi razgovarati s "narodom".

Dok su se studenti u petak (31.1.) približavali Novom Sadu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić išao je u "razgovore s građanima" u Ćićevcu, Varvarinu i Trsteniku.

Mještanima je obećavao nasip kod Morave, rekonstrukciju škole, gerontodomaćice, naknade za propali paradajz...

Vučić se trudio ostaviti dojam da je stanje uobičajeno, ali će, bez sumnje, slike iz Novog Sada još jednom pokazati da nije te da se politička i društvena kriza u Srbiji nastavlja.