OVIH dana predsjednik Zelenski optužio je Kinu da šalje vojnike da se bore u Ukrajini na strani Ruske Federacije. Objavljen je video dvojice zarobljenih Kineza, snimljen u Donjeckoj oblasti. Prema riječima predsjednika, u redovima ruske vojske ima "znatno više" od dvojice Kineza. Prema njegovim podacima, Kinezi sudjeluju u bitkama u Ukrajini, za razliku od Korejaca, koji su se borili na ruskom teritoriju, točnije u Kurskoj oblasti.

Izjavio je i da je ministar vanjskih poslova Andrej Sibiga dobio upute da kontaktira Peking i razgovara o ovoj situaciji. Ministar je rekao da sudjelovanje Kineza u ratu dovodi u pitanje iskazani stav Kine za mir i potkopava povjerenje u Peking kao odgovornu stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a.

Kinezi dolazili i ranije

Znakovito je da se informacija o dolasku Kineza u blizinu Pokrovska pojavila ranije, početkom ožujka. Ali u to vrijeme ukrajinske vlasti nisu postavljale ovo pitanje. Također, ovo nije prva "antikineska" izjava koja se čuje iz ukrajinskog političkog vrha.

Šef Centra za borbu protiv dezinformacija Andrej Kovalenko izjavio je da Kina gradi luku u Gruziji s ciljem da "potisne NATO u Crnom moru". Ova izjava objavljena je koordinirano s izjavom ukrajinskog predsjednika o zarobljenim kineskim vojnicima, što sugerira da je takva kampanja planirana.

Što je cilj?

Sudeći prema toj "kampanji", pretpostavlja se da ukrajinski predsjednik to koristi kako bi pokazao američkom političkom vrhu da će planovi SAD-a da "otrgnu" Rusiju od Kine teško biti uspješni jer se "Kinezi već bore na strani Ruske Federacije". Ovo je, dakle, poruka kako Ukrajina i SAD moraju zajedno raditi na tome da se suoče s rusko-kineskim savezom koji je neprijateljski raspoložen prema SAD-u.

Osim toga, ovo je prva oštra izjava ukrajinskog predsjednika o Kini od početka ruske invazije. Do sada je izbjegavao konfrontaciju i teške riječi o Pekingu. Naprotiv, na neki način pozivao je Kinu da preuzme ulogu velike sile, da "smiri" Moskvu i da bude glavni faktor u mirovnim pregovorima, iako je postala jedan od glavnih saveznika Moskve, uz čiju je pomoć Moskva donekle zaobišla sankcije i povećala proizvodnju oružja.

Sada je očigledno promijenjen koncept. Pojavio se jako dobar povod u vidu zarobljenih kineskih vojnika, ali u pozadini je trgovinski rat koji je nametnuo SAD, koji je krenuo s nametanjem visokih carina. Očito Kijev igra na kartu "kineske prijetnje" kako bi se ojačali odnosi s Washingtonom.

Posebice kada se uzme u obzir da je priča o pregovorima pala u drugi plan, nakon uspostave nove carinske politike Washingtona prema ostatku svijeta i nakon što je postalo očito da Kremlj neće pristati na uvjete Bijele kuće, barem ne u ovoj fazi.

Opasnost od Kine

Međutim, guranje narativa "kineske prijetnje" nosi ozbiljne rizike za Kijev. Kina je možda jedina zemlja koja može preokrenuti tijek rata u Ukrajini jer je neprikosnoveni lider u proizvodnji onoga što je sada glavno oružje u Ukrajini – dronova.

Ogroman udio bespilotnih letjelica koje se trenutno proizvode u Ukrajini, što se pokazalo vrlo učinkovitim, sastavljen je od kineskih komponenti. Jasno je da Kina neće moći u potpunosti zaustaviti dotok dronova i komponenti Ukrajini jer uvijek postoji mogućnost kupovanja preko posrednika, ali može stvoriti određene prepreke.

No, iako bi to bio veliki udarac za Ukrajinu i njezinu vojsku, nazire se puno gori problem. Kina, ako je Ukrajina zaista proglasi "neprijateljskom" zemljom, može ruskoj vojsci isporučiti milijune dronova i sustava za elektroničko ratovanje. Uz to može poslati i veliki broj operatera kako bi stekli borbeno iskustvo.

Ako bi se to dogodilo, to bi radikalno promijenilo situaciju u ratu. Iskustvo iz gotovo svih bitaka u posljednjim mjesecima pokazuje da je stjecanje zračne nadmoći kroz bespilotne letjelice glavni faktor uspjeha ofenzivnih operacija. No, osim toga, drugi robotski sustavi koje Kina razvija i koje već proizvodi u velikim količinama mogli bi imati sve važniju ulogu.

Peking suzdržan

Dosad je Peking izbjegavao izravnu i veliku vojnu potporu Ruskoj Federaciji. Bio je suzdržan i često "reterirao" pred prijetnjama SAD-a kada su se najavljivale sekundarne sankcije prema kineskim kompanijama zbog suradnje s Moskvom. Uglavnom zbog nevoljkosti eskalacije odnosa sa Zapadom, koji je Kini ipak glavni ekonomski partner.

Međutim, kako se trgovinski rat s SAD-om razvija, ta će suzdržanost možebitno slabjeti, što bi za Ukrajinu moglo biti velika prijetnja. Kijev to prepoznaje i pokušava se svrstati na stranu SAD-a, ali daljnje promicanje narativa "kineske prijetnje" moglo bi povećati ulogu Kine u ratu u Ukrajini.

Kina tako preko noći od "poželjnog" partnera za Kijev postaje "prijetnja". Ipak, s obzirom na dinamične i nepredvidive vanjskopolitičke poteze Washingtona, vrlo je teško predvidjeti u kojem će se smjeru nastaviti ovaj odnos.