index.hr index.hr

Odbori za Ustav i zakonodavstvo: Na izbore po važećem zakonu

14:29, 10. ožujka 2003.
SABORSKI odbori za Ustav i zakonodavstvo danas su se usuglasili da će se, zbog nemogućnosti poštivanja ustavnog roka za donošenje novoga zakona, naredni parlamentarni izbori provesti po postojećem izbornom zakonu iz 1999., uz njegove nužne izmjene radi usuglašavanja s ustavnim promjenama i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

Odbori su na zajedničkoj sjednici Saboru predložili zaključak da obveže Odbor za Ustav da do iduće saborske sjednice predloži izmjene i dopune postojećeg izbornog zakona.

Prema tome, izbori će se održati po važećem zakonu koji će biti usklađen s Ustavom, s obirom na odredbe koje se odnose na ukinuti Županijski dom, te s Ustavnim zakonom o manjinama, koji predviđa osam umjesto sadašnjih pet zastupničkih mjesta za manjine.

Unatoč žestokom protivljenju zastupnika HDZ-a, u prvo saborsko čitanje upućena su sva četiri prijedloga izbornog zakona (DC-a, HSS-a, SDP-a, te zastupnika Zlatka Kramarića i Damira Kajina).

HDZ-ovci besmislenim smatraju saborsku raspravu o tim prijedlozima, koja je zakazana za ovu srijedu, budući da će 2. travnja isteći ustavni rok po kojemu se novi izborni zakon mora donijeti godinu dana prije održavanja izbora.

Predsjednik Odbora za Ustav Mato Arlović (SDP) nužnim smatra da sva četiri prijedloga prođu prvo čitanje, kako bi se na temelju primjedbi i prijedloga iz rasprave osnovala stručna skupina koja bi pokušala ´izvući´ ono najbolje iz svih prijedloga, kao temelj za izradu novog izbornog zakona za parlamentarne i lokalne izbore.

S njim se složila većina članova obaju odbora. U troipolsatnoj raspravi zastupnici HDZ-a, HSLS-a i HSP-a ´veličali´ su postojeći zakon uz nužne izmjene, dok su zastupnici SDP-a, HSS-a i Libre upozoravali na njegove manjkavosti.

Vladimir Šeks (HDZ) zamjerio je SDP-ovu prijedlogu ukidanje posebne liste za dijasporu, kojom se, tvrdi, želi reducirati biračko tijelo.

SDP-ov prijedlog poluotvorenih lista kritizirala je HSLS-ovka Dorica Nikolić, rekavši: ´Priče da će svaki birač imati svog privatnog zastupnika su priče za malu djecu jer kod nas saborski zastupnici skaču iz stranke u stranku kako žele.´.

Miroslav Rožić (HSP) pak smatra da bi se smanjenje broja zastupnika sa 150 na 120, kako predlažu SDP i DC, negativno odrazilo na ravnomjernu zastupljenost većinskog i manjinskih naroda u Saboru, koji po Ustavnom zakonu imaju pravo na osam zastupnika.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Ivan Prpić smatra da je održavanje izbora po važećem zakonu jedini način da se javnost uvjeri kako neće biti ´političkog inženjeringa´.

´U suprotnom, to bi dovelo do delegitimizacije demokracije, što ne smijemo dozvoliti´, istaknuo je.

Luka Trconić (HSS) upozorio je da bi važeći izborni sustav mogao dovesti do apstinencije birača, zauzevši se za mješoviti sustav i neposredni izbor zastupnika.

Sličnog je mišljenja i Zdravko Tomac (SDP), koji smatra da bi mogućnost da građani svoje kandidate biraju i na pojedinačnim listama uvažila njihovu želju da ih zastupa političar kojega sami odaberu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara