NA PRVI pogled, Francuska ima velikodušniji mirovinski sistem u usporedbi s Njemačkom. 2023. godine je mirovina s 62 godine ukinuta. Dvije trećine Francuza bilo je protiv, što je dovelo do višetjednih, dijelom nasilnih protesta širom zemlje - protesta žutih prsluka. Vlada je reformu usvojila, pozivajući se na poseban član Ustava i bez završnog glasanja u Nacionalnoj skupštini.

"Najranija dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine. Međutim, da bi se primala puna penzija, potrebno je uplaćivati doprinose 42 ili 43 godine", objašnjava Friederike Hofmann, dopisnica njemačkog javnog servisa ARD iz Pariza. Povećana je ne samo starosna granica za odlazak u mirovinu, već i broj godina, potrebnih za uplate u mirovinski fond. Prije reforme bilo je potrebno 41.5 godina, a sada će Francuzi morati raditi 43 godine kako bi ostvarili punu mirovinu. Tko to ne postigne, morat će produžiti radni vijek do 67. godine, dodaje Hofmann, piše Deutsche Welle.

Njemačka: Od 2007. kasniji odlazak u mirovinu

U Njemačkoj je još 2007. godine donesen Zakon o prilagođavanju starosne granice, kojim je predviđeno postepeno povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Za osiguranike rođene 1964. godine i kasnije, granica je pomaknuta na 67 godina. Za generacije rođene između 1947. i 1963. predviđen je prijelazni period s postupnim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu.

Da bi se ranije otišlo u punu mirovinu u Njemačkoj je potrebno imati 45 godina radnog staža. Čak i tada, mirovina sa 63 godine bez umanjenja novčanog iznosa više nije moguća, ističe Christian Lindner iz Langebrücka u Saskoj.

Prosječna starosna mirovina muškaraca s najmanje 35 godina osiguranja iznosila je 2023. godine oko 1.800 eura. Žene su u prosjeku mogle računati na 1.333 eura. Na razini cijele države iznos starosne mirovine nakon najmanje 35 godina osiguranja bio je nešto viši: za muškarce 1.809 eura, a za žene 1.394 eura.

Ovaj savjetnik i stručnjak za mirovine kaže: "Zakonodavac je odredio da ta pravila vrijede samo za osiguranike rođene prije 1953. godine. Za mlađe, dakle sve rođene između 1953. i 1964. godine, starosna granica se postepeno povećava na 65 godina – čak i ako imaju 45 godina radnog staža."

Koliko se dugo radi u drugim zemljama EU?

Prema analizi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Nijemci su među onima koji najduže rade u EU. U 2022. godini prosječna starosna dob za odlazak u mirovinu bila je blizu 66 godina.

Ostale zemlje EU:

• Nizozemska i Danska: 67 godina
• Španjolska: 65 godina
• Austrija: Muškarci - 65 godina, žene: 61 godina
• Francuska i Italija: 64 godine
• Grčka i Luksemburg: 62 godine

U Hrvatskoj osiguranici ostvaruju pravo na starosnu mirovinu ako imaju 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Za žene vrijedi prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., tijekom kojeg je dobna granica niža od 65 godina. U 2023. godini iznosila je 63 godine i 3 mjeseca te se svake godine povećava za tri mjeseca. Prosječna neto mirovina je oko 500 eura.

Talijanska reforma s izuzecima

Italija je također podigla starosnu granicu na 67 godina, ali u praksi mnogi odlaze u mirovinu već sa 62 godine i to često uz pune novčane iznose. Razne iznimke to omogućavaju, objašnjava ARD-ov dopisnik iz Rima Andreas Herz. "Političari sada žele ograničiti te iznimke. Planirano je da mlađe generacije rade i do 71. godine."

Italija izdvaja najveći dio državnog budžeta za mirovine u cijeloj EU.

Danski model: Mirovinska dob raste sa životnim vijekom

Ono što se u mnogim zemljama tek razmatra, u Danskoj je već stvarnost – mirovinska dob raste zajedno s prosječnim životnim vijekom. Trenutačno iznosi 67 godina, ali će se dalje povećavati, objašnjava ARD-dopisnica Rikke Detlefsen iz Kopenhagena.

"Ja ću morati čekati do 2033. godine da s punih 68 godina odem u mirovinu. Od 2040. godine starosna granica će iznositi 70 godina. A ako se životni vijek i dalje bude produžavao, ona će nastaviti rasti."

Moglo bi se desiti da njena danas 25-godišnja kćerka mora raditi sve do 74. godine. Mirovine u Danskoj su financirane iz poreza. Bez obzira jesi li bogat ili siromašan, zajamčen iznos je 965 eura mjesečno. Oni, koji nemaju dodatnu privatnu ušteđevinu, dobivaju još toliko. Međutim, sve više ljudi, posebno fizički radnici, medicinske sestre i njegovatelji, traže da odu u prijevremenu penziju jer ne mogu izdržati da rade do propisane starosne granice.

Austrijski sustav: Svi uplaćuju u mirovinski fond

U Austriji mirovinski sustav ima visok prioritet. Za razliku od Njemačke, svi građani uplaćuju mirovinsko osiguranje u državni mirovinski fond – uključujući privatnike, političare i sve više državnih službenika.

Već 2004. godine donesen je zakon, koji uključuje i državne službenike u sustav plaćanja mirovinskog osiguranja, uz prijelazni period do 2040. godine. Još od 1958. godine i privatnici uplaćuju doprinose, a 1997. su ukinute posebne povlastice za političare – od tada i oni uplaćuju u redovni mirovinski fond.

Još jedna razlika u odnosu na Njemačku je ta da poslodavci u Austriji uplaćuju 2,3% više doprinose nego radnici. Ukupna stopa doprinosa iznosi 22,8%, dok je u Njemačkoj 18,6%.

U Austriji zasad nema planova da se starosna granica podigne na 67 godina. Za muškarce je propisana starosna granica 65 godina, a za žene trenutačno 61 godina. Međutim, do 2033. godine i za žene će granica biti 65 godina, kaže Nikolaus Neumaier iz ARD-ovog studija u Beču.