Netanyahu traži od Trumpa novi veliki napad na Iran. Teheran postavio ultimatum
SAD I IRAN i dalje su daleko od dogovora o završetku rata, dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu pritišće američkog predsjednika Donalda Trumpa da pokrene novi val napada na Iran. Istodobno, Teheran upozorava da će na svaku novu američku vojnu operaciju odgovoriti snažnim napadima na američke i izraelske ciljeve.
Napetosti su dodatno porasle nakon ograničenih američkih udara na iranske položaje u Hormuškom tjesnacu u ponedjeljak, neposredno prije međuizbora u SAD-u. Kako piše Associated Press, Bliski istok sada strahuje od povratka velikih vojnih operacija nakon gotovo dva mjeseca relativnog zatišja.
Netanyahu traži novi val napada
Prema informacijama AP-a, Netanyahu je tijekom telefonskog razgovora s Trumpom proteklog vikenda tražio pokretanje novih udara na Iran nakon američkih međuizbora.
To su agenciji potvrdila dvojica regionalnih dužnosnika i treća osoba upoznata s razgovorom. Prema njihovim informacijama, Netanyahu pokušava uvjeriti Trumpovu administraciju da pokrene kratku, ali opsežnu zračnu operaciju protiv iranskih ciljeva.
Trump zasad nije donio odluku o novom napadu. Bijela kuća nije izravno odgovorila na pitanja o sadržaju razgovora dvojice čelnika, dok izraelska vlada nije komentirala te navode.
Drugi američki saveznici na Bliskom istoku protive se novoj eskalaciji. Upozoravaju da bi novi udari mogli izazvati širenje sukoba, uključujući intenziviranje napada jemenskih hutista na Saudijsku Arabiju i brodove u Crvenom moru te uključivanje proiranskih milicija u Iraku.
Amerikanci već napali iranske položaje
Američke snage u ponedjeljak su izvele ograničene napade na iranske ciljeve u blizini Hormuškog tjesnaca.
Iranski državni mediji izvijestili su o eksplozijama na otocima Qeshm i Hengam te na području Bandar Abbasa.
Američki dužnosnik rekao je AP-u da su napadi bili usmjereni na iranske položaje s kojih su protuzračnim projektilima gađane američke snage. Drugi dužnosnik rekao je Reutersu da se radilo o ograničenoj operaciji koja nije značila povratak velikim borbenim djelovanjima.
Napadi su ipak pojačali neizvjesnost oko nastavka rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana 28. veljače.
Iran odbija američke zahtjeve
Visoki iranski dužnosnik rekao je Reutersu da su Washington i Teheran još daleko od dogovora, unatoč intenzivnim diplomatskim naporima Katara.
Iran odbija ono što naziva pretjeranim američkim zahtjevima i inzistira na vlastitim uvjetima prije ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca i početka pregovora o nuklearnom programu.
Teheran zahtijeva ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka, ublažavanje sankcija na prodaju nafte, oslobađanje zamrznute iranske imovine i prekid neprijateljstava, uključujući borbe u Libanonu.
Mohsen Rezaei, tajnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, poručio je da američki odgovor na iranske zahtjeve nije uvjerljiv.
"Washington mora u potpunosti i izričito odgovoriti na sedam iranskih uvjeta i postupiti u skladu s njima", napisao je Rezaei.
Naglasio je da će Hormuški tjesnac biti ponovno otvoren tek kada američka strana ispuni te uvjete.
Iran prijeti napadima i izvan Bliskog istoka
Iranski dužnosnici upozoravaju da eventualni novi američki udari neće ostati bez odgovora.
Visoki iranski dužnosnik rekao je Reutersu da bi Teheran odgovorio snažno, i to ne samo na Bliskom istoku nego i izvan regije.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf također je poručio da Iran neće popustiti pod vojnim pritiskom te da odgovor na američku pogrešnu procjenu ne bi bio geografski ograničen.
Načelnik Glavnog stožera iranskih oružanih snaga Ali Abdollahi izjavio je da vojska ažurira popise mogućih ciljeva, uključujući američke i izraelske položaje.
Iranski tvrdolinijaški list Kayhan otišao je i korak dalje, navodeći da bi u slučaju obnove rata mete mogli postati američki objekti u Velikoj Britaniji, Italiji, Grčkoj, Rumunjskoj, Albaniji i na Cipru. Riječ je o navodima lista, a ne o službeno objavljenom popisu iranskih vojnih ciljeva.
Trump: Spremni smo, ali možda neće biti potrebno
Trump posljednjih dana šalje proturječne poruke o mogućnosti nastavka napada.
U razgovoru za Financial Times rekao je da Sjedinjene Države nemaju neposredne planove za novi udar te da je zadovoljan trenutačnim odnosom snaga.
"Čini se da dobivamo sve što želimo", izjavio je.
Na pitanje o Netanyahuovim najavama mogućih novih napada odgovorio je:
"Spreman sam, spremni smo. Potpuno smo spremni za djelovanje ako bude potrebno, ali možda za to neće biti razloga."
Trump je potvrdio i da se nastavljaju neizravni pregovori s Iranom o zalihama obogaćenog uranija.
Katar pokušava spriječiti eskalaciju
Unatoč prijetnjama, diplomatski kontakti nisu prekinuti. Katarski posrednici proteklih su dana razgovarali s iranskim dužnosnicima o mogućem sporazumu.
Prema informacijama AP-a, razgovara se o modelu prema kojem bi Iran prestao napadati brodove u Hormuškom tjesnacu, a SAD zauzvrat ukinuo pomorsku blokadu iranskih luka.
Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari rekao je da obje strane razmatraju prijedloge posrednika te da Katar još vjeruje u mogućnost dogovora.
"Kada ne bi bilo ni tračka nade, ne bi bilo ni pregovora", poručio je.
Trump nakon izbornog poraza pred teškom odlukom
Nova kriza dolazi u trenutku kada je Trump doživio velik politički udarac na američkim međuizborima. Demokrati su preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa, a rat s Iranom i rast cijena goriva bili su među glavnim temama kampanje.
Reuters danas piše da Trump nakon izbornog poraza mora odlučiti hoće li pokušati postići sporazum s Teheranom ili riskirati novu vojnu eskalaciju.
Situaciju dodatno komplicira i Netanyahuov politički položaj. Njegov desni blok na izraelskim izborima 27. listopada osvojio je 53 od 120 zastupničkih mjesta, ostavši bez parlamentarne većine.
Prema procjenama analitičara koje prenosi Reuters, politički oslabljeni Trump i Netanyahu mogli bi biti skloniji postizanju dogovora, ali postoji i suprotan rizik: pokušaj da novim vojnim akcijama poprave svoj politički položaj.
Rat je već ozbiljno poremetio globalnu opskrbu energentima, povećao cijene goriva i proširio se na više zemalja regije. Novi veliki američki napad na Iran mogao bi dodatno destabilizirati Bliski istok, dok diplomatski pokušaji zasad ne donose konačan dogovor.
