NENAD Bakić govorio je kao gost na N1 o modelima kojima se nastoje predvidjeti epidemiološka kretanja u pandemiji covida.

U danu u kojem je gostovao Hrvatska je zabilježila gotovo 1500 novozaraženih u prethodna 24 sata, što je oko 500 više nego tjedan ranije.

“Možemo li reći da je ovo treći val?” zanimalo je voditelja Bakićevo mišljenje.

“Mislim da možemo reći. Štoviše, rekao bih da je moguće da će sutra biti oko dvije i pol tisuće ljudi, to ne bi trebalo iznenaditi nikoga”, kazao je i zatim se osvrnuo na modele koji nastoje prognozirati buduća kretanja.

“Što se tiče modela, mogu reći da su epidemiološki modeli u svijetu, ne samo kod nas, čak lošiji od meteoroloških modela. Naprosto se radi o tako kompliciranim, pa čak kompleksnim sustavima, koje je nemoguće precizno izračunati. Primjerice ECDC, to je Europski centar za kontrolu bolesti, odustao je od rađenja modela, jer zadnji model koji su projicirali, koji su radili u studenom, je za Hrvatsku, primjerice, promašio nekoliko stotina posto idućih nekoliko dana”, govorio je:

“Jedini koji je ostao globalno uvjerljiv i dalje to radi je washingtonski IHME, i njihovi modeli su u zadnje vrijeme praktički isti kao moji modeli. Međutim, to su sve modeli koji nam daju nekakav smjer, ažuriraju projekcije s obzirom na nove dostupne informacije.”

Dva glavna razloga trećeg vala

“Mi trenutno imamo, rekao bih, sad već treći val i on se događa, čini mi se, iz dva glavna razloga. Jedan je, sada se već čini, ipak vrlo vjerojatna ili čak neosporna veća zaraznost soja B.1.1.7, koji ne samo da je zarazniji nego moguće i djelomično izbjegava imunitet stečen prethodnim sojem. Ali imamo i značajno povećanu društvenu interakciju. Znamo da je cilj svih epidemioloških mjera smanjiti društvenu interakciju. Međutim, vidimo na osnovu, primjerice, Google mobility podataka da smo mi u zadnjih mjesec - mjesec i pol dana izrazito povećali društvenu interakciju u Hrvatskoj”, rekao je dalje Bakić.

Dalje je govorio o mjerama:

“Sad smo imali lockdown već i prije ovoga vala, primjerice u Austriji, Sloveniji, pa čak i Njemačkoj i nekim drugim zemljama, Mađarskoj i slično, gdje je taj val prošao i kroz te lockdowne.”

Voditelja je zanimalo što onda poduzeti.

“Ja mislim da smo mi tu, zapravo, u terminima Paretovog pravila, a to je da s 20 posto mjera postižemo 80 posto učinka. Primjerice u Japanu, koji ima rezultat vrlo sličan Australiji, koja je reagirala, kao što znamo, vrlo rigidno i praktički histerično. Japan, doduše, ima dvostruko više smrti, ali sve je to opet deset puta manje nego što ima čitava Europa na milijun ljudi, a oni nisu imali skoro nikakve mjere”, rekao je i kao primjer uzeo jedan grad u Hrvatskoj:

“U Rijeci je primjerice incidencija tako velika da ćete, ako izađete u grad, vi zasigurno sresti jednog od sto ili dva od sto koji su prijenosnici, a da to ne znate.”

“Naravno da je pridržavanje osnovnih mjera ključna epidemiološka mjera u ovom trenutku”, kazao je.