ELON Musk i protivničke države poput Kine i Rusije dominirat će svemirom ako europske zemlje ne počnu ozbiljno djelovati, rekao je za Politico visoki zapovjednik NATO-a. "Ne može biti europskog suvereniteta bez ulaganja u svemir. Danas je potreban veliki, čak hitan poziv na buđenje kako bi Europljani krenuli u akciju", rekao je admiral Pierre Vandier, zapovjednik NATO-a za transformacije.

"Sami Amerikanci pozivaju na svojevrsnu emancipaciju, na sazrijevanje Europljana i poboljšanje u mnogim područjima, uključujući svemir. To je velika prilika", dodao je Vandier.

Rat u Ukrajini pokazao je važnost svemirskih resursa za komunikaciju na bojišnici i prikupljanje obavještajnih podataka. Također je naglasio bolnu ovisnost Europe o vrlo ograničenom broju američkih tvrtki, uglavnom Muskove tvrtke SpaceX, jer se očekuje da će europski sustav IRIS² biti operativan tek nakon 2030. godine.

Moskva želi postaviti nuklearno oružje u svemir?

Istodobno, svemir sve više postaje potencijalna zona sukoba. Američko svemirsko zapovjedništvo opisalo je nedavno svemir kao "visoko konkurentno strateško okruženje", posebno se referirajući na Kinu i Rusiju te dodajući da će pomoć saveznika biti ključna za postizanje prevlasti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također je izrazio zabrinutost da Moskva želi postaviti nuklearno oružje u svemir.

"Danas vidimo brojne aktere koji razvijaju svemirsko oružje", rekao je Vandier, spominjući orbitalno oružje - bombe smještene u orbitu koje mogu pasti na zemlju po naredbi, izbjegavajući detekciju sustava ranog upozorenja - kao i oružje koje može ometati ili izbacivati satelite iz orbite.

"To znači da moramo pažljivo pratiti što drugi rade te biti otporni na njihove pokušaje destabilizacije", dodao je Vandier za Politico.

Brza militarizacija svemira mijenja strukturu ovog prostora, što zahtijeva od Europljana promjenu poslovnog modela svojih tvrtki, ističe Vandier. Vojska se u svemiru oslanja na komercijalnu infrastrukturu, a većina satelita i konstelacija ima dvostruku namjenu, odnosno služe i civilnim i vojnim svrhama.

Kako bi bile otporne, objasnio je francuski admiral, države se više ne mogu oslanjati samo na velike satelite u geostacionarnoj orbiti, već trebaju rezervne konstelacije u niskoj orbiti Zemlje. Sateliti u niskoj orbiti su jeftiniji - koštaju između 100.000 i 150.000 dolara, za razliku od 300 do 400 milijuna dolara koliko stoji jedan geostacionarni satelit. Također se mogu češće lansirati uz niže troškove.

Tržištem tzv. "Novog svemira" dominira SpaceX

Dok su Europljani konkurentni u području geostacionarnih satelita zahvaljujući tvrtkama poput ArianeGroup, tržištem tzv. "Novog svemira" uglavnom dominira SpaceX, koji je drastično smanjio troškove lansiranja zbog raketa za višekratnu upotrebu.

"Ekonomski model koji su izabrali Europljani temelji se na geostacionarnim satelitima. Danas je pitanje nisu li Europljani došli do točke kada moraju promijeniti svoj model. S ekonomskog stajališta, ako to ne učine, mislim da će biti izbačeni s tržišta", rekao je Vandier.

"Danas su Europljani vrlo udaljeni od centra tržišta. To je veliki problem jer kada se radi o europskom suverenitetu, prevladavaju američke ponude, vojne ili komercijalne, koje pružaju potrebne usluge", naglasio je Vandier.

Neki europski startupi pokušavaju ući na tržište Novog svemira, ali s ograničenim uspjehom. Prvo lansiranje rakete Spectrum njemačkog startupa Isar Aerospace završilo je eksplozijom manje od minute nakon polijetanja 30. ožujka iz norveškog svemirskog centra Andøya. U travnju je norveška obrambena tvrtka Kongsberg lansirala svoj prvi satelit, ali preko SpaceX-a.

Vandier predlaže donošene Europskog zakona o obrani

Vandier ima ideje kako bi Europljani mogli ostati u igri. Zapovjednik NATO-a, koji se dugo žali da je lakše biti tehnološki poduzetnik u SAD-u nego u Europi, predložio je Europskoj komisiji donošenje Europskog zakona o obrani.

Taj zakon bi stvorio uvjete za razvoj nove obrambene tehnologije postavljanjem financijskih, regulatornih i poreznih uvjeta koji bi potaknuli mlade poduzetnike na razvoj tehnologija dvostruke namjene za Europu.

Također podržava američki poziv Europljanima za stvaranje svemirskog tržišta po uzoru na njihovo, koje omogućuje Američkom svemirskom zapovjedništvu korištenje komercijalnih tehnologija za praćenje svemira i prikupljanje obavještajnih podataka.

NATO igra sve aktivniju ulogu u svemiru, prema Vandieru, ali predstoji još puno posla u pravilnoj podjeli zadaća među saveznicima: "Opremljeni smo alatima potrebnim za strateško razumijevanje i djelovanje, posebno kroz svemirsku situacijsku svjesnost. Moći ćemo vidjeti, razumjeti i koordinirati djelovanje te izvijestiti 32 saveznika o tome što se događa."

NATO kao savez tada može odlučiti o protumjerama. "To će nam dati snagu: ne bi imalo isti opseg ili političku važnost da reagiraju samo Francuska ili SAD", rekao je Vandier. Osim SAD-a i Francuske, glavne svemirske sile NATO-a su Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Norveška, Kanada i Njemačka, prema francuskom admiralu.

"Bilo bi lijepo imati izjavu o svemiru"

Zemlje NATO-a priznale su svemir kao operativnu domenu 2019. godine. Međutim, ovogodišnji ciljevi za sposobnosti NATO-a ne uzimaju dovoljno u obzir svemir. NATO prvo treba razumjeti postojeće kapacitete prije određivanja ciljeva, objasnio je Vandier.

"Zemlje će podijeliti ono što nedostaje ili tražiti od NATO-a da to pribavi kao usluge. To će biti vrlo zanimljive rasprave u sljedećim godinama u okviru procesa obrambenog planiranja NATO-a. Mogli bismo ići i prema zajedničkim modelima, poput suvlasništva vojnih satelitskih konstelacija", rekao je Vandier.

Međutim, kratkoročno, admiral ne očekuje velike odluke o svemiru na summitu NATO-a u lipnju u Haagu. "Glavna tema bit će onih 5 posto", rekao je Vandier, referirajući se na zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da saveznici izdvajaju pet posto BDP-a za obranu. "Bilo bi lijepo imati izjavu o svemiru, ali mislim da još nismo do toga stigli."