Screenshot: YouTube

VIŠE od 300.000 vojnika stavljeno je u stanje visoke pripravnosti uslijed rastućih tenzija između Rusije i baltičkih zemalja.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da se nada da će se na taj način ubrzati vrijeme odaziva tisuća vojnika kako bi se omogućilo da na borbene situacije reagiraju učinkovitije, prenosi Independent.

Podsjetimo, u listopadu je priopćeno da NATO priprema mobilizaciju još 4000 vojnika na ruskoj granici s baltičkim zemljama, što će biti najveća mobilizacija od razdoblja Hladnog rata. Vojnici će biti pozvani iz zemalja diljem saveza.

Poljaci bi podržali baltičke zemlje u slučaju napada

Više od 70 posto Poljaka smatra da bi njihova vojska trebala podržati Litvu, Latviju i Estoniju kad bi jedna od tih zemalja bila napadnuta, pokazuju rezultati ankete koju je u ponedjeljak objavio privatni institut Ibris.

Ta velika solidarnost porasla je, kako se čini, zbog politike Rusije koja je pripojila Krim i separatističkog sukoba u Ukrajini. U ožujku 2015. isto mišljenje iznijelo je 63 posto ispitanika.

Međutim, samo 30 posto odraslih Poljaka namjerava se uključiti u oružane, paravojne ili sanitarne snage u slučaju napada na Poljsku, pokazala je telefonska anketa, provedena u rujnu među 1100 osoba.

Oko 44 posto ih je spremno žrtvovati život ili zdravlje za domovinu, ako to situacija zahtijeva. Svaki četvrti Poljak pristao bi žrtvovati svoj dom ili veliku svotu novaca, ali samo tri posto riskiralo bi život ili zdravlje svojih bližnjih.

Poljska i tri baltičke zemlje pripadaju NATO-u i napad na jednu od njih automatski se mora smatrati napadom na cijeli savez.

Konzervativna stranka na vlasti u Poljskoj Pravo i pravda nastoji ojačati patriotski duh i pripadnost poljskoj vojnoj tradiciji.