KAD SE KINESKI ratni brod nedavno približio američkom razaraču u Tajvanskom tjesnacu na manje od 150 metara i prisilio ga da uspori, bio je to drugi put u nekoliko dana da su Kina i SAD bili blizu velikog incidenta, a sve ukazuje na to da će se "bliski susreti" dviju oružanih sila nastaviti i u budućnosti.

Krajem prošlog mjeseca kineski borbeni zrakoplov proletio je ispred američkog ratnog zrakoplova iznad Južnog kineskog mora, što su Sjedinjene Države oštro osudile. Nakon susreta s ratnim brodom Bijela kuća optužila je Kinu za "sve veću agresivnost", a Peking je odgovorio da takve američke vojne aktivnosti u međunarodnim vodama "namjerno potiču rizik". 

Kina je pod predsjednikom Xi Jinpingom krenula s, kako američki dužnosnici kažu, jednim od najvećih mirnodopskih vojnih jačanja u povijesti.

Peking koristi svoju rastuću vojnu sposobnost i gospodarsku moć kako bi se odupro desetljećima američke vojne dominacije u Aziji. Sjedinjene Države smatraju strancem koji se miješa u stanje u regiji u kojoj sebe smatra čuvarem mira i stabilnost.

Poseban izvor napetosti su prolasci američkih i njima savezničkih vojnih brodova kroz Tajvanski tjesnac i Južno kinesko more, za koje SAD tvrde da predstavljaju primjenu "slobode plovidbe" u tom području. 

Kina se žalila na američke brodove i zrakoplove u Tajvanskom tjesnacu i Južnom kineskom moru u blizini otoka koje kontrolira, na koje polaže pravo ili ih je umjetno izgradila na morskim grebenima i pretvorila u vojna postrojenja. 

Hrabriji i agresivniji Kinezi

Mornarica Narodne oslobodilačke vojske obično prati američke brodove pri prolasku. Neki analitičari kažu da su kineski vojni zapovjednici ohrabreni da djeluju odlučnije protiv stranih vojnih brodova i zrakoplova.

"Mislim da je ono što vidimo vjerojatno posljedica općeg ohrabrenja, možda čak i poticaja za zapovjednike brodova da budu agresivni kada se za to ukaže prilika, što na potiče bezobzirnije ponašanje", rekla je Jennifer Parker, stručnjakinja za obranu na Australskom institutu za stratešku politiku.

Brod kineske obalne straže u Južnom kineskom moru u veljači usmjerio je "vojni laser" na filipinsko plovilo, a Vijetnam je u svibnju prošlog mjeseca zahtijevao od Pekinga da ukloni istraživačke brodove iz svojih voda. Kina je rekla da su oba incidenta bila zakonita i normalna. 

Ovakav pristup kineske mornarice povećava šanse za sudar, koji bi mogao prerasti u oružani sukob, kaže Derek Grossman, viši obrambeni analitičar.

"Po mom mišljenju, ovo je scenarij br. 1 koji više vodi prema izravnom sukobu SAD i Kine, a manje da Peking zauzme neko sporno područje u Južnom kineskom moru ili napadne Tajvan", rekao je.

Situaciju čine još opasnijom izrazito različita stajališta SAD-a i Kine o izvoru problema. Sjedinjene Države smatraju da Kina remeti status quo svojim prijetnjama Tajvanu i svojim teritorijalnim zahtjevima prema Južnom kineskom moru bogatom resursima. Odgovor iz perspektive SAD-a je da nastavi provoditi svoje pravo da plovi i leti u blizini Kine.

Kineska vladajuća Komunistička partija vidi te akcije SAD-a kao provokativne i vjeruje da je američka težnja za vojnom dominacijom pravi uzrok opasnosti u regiji, rekao je Tong Zhao, gostujući znanstvenik na Školi za javne i međunarodne poslove Sveučilišta Princeton. "Kineski dužnosnici općenito ne vide da njihovo ponašanje doprinosi rizicima", rekao je. 

Nema dijaloga

Ovome dodajte još jedan problem: nedostatak pouzdanih komunikacijskih kanala između dviju vojski. Visoki dužnosnik obrane SAD-a, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je za Reuters da je od 2021. Kina odbila ili nije odgovorila na više od desetak zahtjeva za razgovor s Pentagonom i gotovo deset zahtjeva za angažman na radnoj razini.

Kinesko ministarstvo obrane nije odmah odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar. Analitičari kažu da je Kina oprezna s vojnim pregovorima koji bi Sjedinjenim Državama mogli dati bolji uvid u operacije kineskih oružanih snaga. Kineski čelnici također bi radije zadržali američko-kineske rasprave usredotočene na trgovinska i gospodarska pitanja. 

Međutim, opasnosti nisu hipotetske. Godine 2001. američki špijunski zrakoplov prinudno je sletio na otok Hainan nakon sudara s kineskim borbenim zrakoplovom. Jedan kineski pilot je poginuo, a Peking je zadržao 24-članu američku posadu 11 dana, pustivši ih tek nakon što je Washington poslao pismo u kojem kaže da im je "jako žao".

Američka vojska dugo je poticala Kinu da otvori linije komunikacije - kako na višim, tako i na nižim razinama - kako bi se ublažio rizik da nesreće prerastu u vojne napade.

Nasuprot tome, kineski čelnici sporo su uspostavljali vojne kontakte i brzo ih prekidali tijekom razdoblja diplomatskih napetosti, kažu američki dužnosnici. Kina je suspendirala nekoliko vojnih dijaloga na visokoj razini s Pentagonom nakon posjeta bivše predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu prošlog ljeta i odbila zahtjev SAD-a za telefonski razgovor između šefova obrane dviju zemalja nakon obaranja kineskog špijunskog balona u američkom zračnom prostoru ovoga ljeta.