TISUĆE albanskih studenata sudjelovale su danas u Tirani u najvećem prosvjedu od njihova izlaska na ulicu prošlog tjedna, tražeći smanjenje školarine i upozoravajući na mogućnost "radikalizacije".

Ovakav studentski prosvjedni pokret nije viđen od prosvjeda protiv komunističkog režima 1990., pišu mjesna glasila.

"O našim zahtjevima ne može se pregovarati, vlada ih mora prihvatiti, inače ćemo radikalizirati naš pokret", rekao je za AFP Ilir Curri, 21-godišnji student sveučilišta u Skadru, na sjeveru zemlje.

Studenti, kojima se priključilo nekoliko stotina srednjoškolaca, okupili su se ispred zgrade ministarstva obrazovanja, gađajući je jajima, paleći zastave triju glavnih političkih stranaka, Socijalističke stranke (na vlasti), Demokratske (desnica) i Društvenog pokreta za integraciju (MSI, centar).

"Želimo raditi i školovati se!"

"Smanjite troškove!", "Želimo raditi i školovati se!", "Jedinstveni smo, a politika nas želi podijeliti!", izvikivali su prosvjednici, među kojima su mnogi nosili albanske i europske zastave.

U početku je njihovo nezadovoljstvo bilo upereno protiv naplate ispita koje studenti prenose u sljedeću godinu, od čega je vlada brzo odustala.

No njihovi su se zahtjevi proširili - traže smanjenje školarine, povećanje proračuna za izobrazbu, bolju zastupljenost na sveučilištima, suzbijanje korupcije među profesorima kod dobivanja diplome i drugo.

"Naš prosvjed nije političke naravi, naši su zahtjevi isključivo financijski", rekao je Arben Mali, student ekonomije u Vlori, na jugu.

Studenti su odbili ponudu za dijalog premijera Edija Rame koji ih je na Facebooku pozvao da "uspostave komunikacijsku vezu s vladom".

"Nećemo birati predstavnike, svi smo mi predstavnici, a premijer nam se može pridružiti kako bismo razgovarali o našim problemima", rekla je uz burno odobravanje Aida Ceka, 22-godišnja studentica sociologije koja je izašla na govornicu kako bi se obratila prosvjednicima.

"Gnjev je u devetom mjesecu trudnoće"

Novinar i politički analitičar Lufti Dervishi drži da su prosvjedi "znak da je gnjev u devetom mjesecu trudnoće i mogao bi se izroditi u pokret protiv bahatosti i ravnodušnosti vlasti prema društvenoj stvarnosti".

Na državnim sveučilištima na kojima studira oko 110.000 mladih, školarina se kreće od 160 do 2.560 eura, što je velik iznos u toj siromašnoj zemlji u kojoj je prosjek plaće oko 350 eura.

Proračun za izobrazbu je tek 3,3 posto BDP-a te zemlje, jedne od najsiromašnijih u Europi. Svaka treća mlada osoba je nezaposlena prema 14 posto ukupno nezaposlenih na državnoj razini što mlade potiče da u velikom broju odlaze iz domovine.