Marin Luther King održao govor "I Have a Dream"

MARTIN Luther King bio je američki protestantski pastor te jedan od glavnih boraca za građanska prava u SAD-u tijekom Hladnog rata. Njegova borba protiv rasne segregacije i diskriminacije u SAD-u imala je odjek diljem svijeta.
28. kolovoza 1963. održao je svoj znameniti govor "I Have a Dream".
U njemu je iznio svoje snove o budućnosti afroameričkog stanovništva te o njihovim pravima. Mnogi dijelovi govora podsjećaju na ulomke iz Biblije, što nije ni čudno s obzirom na njegov svećenički poziv. Mnogi ga smatraju najpoznatijim američkim govorom 20. stoljeća.
On govori o neispunjenom obećanju Amerike – jednakosti i slobodi za sve ljude. Podsjeća na Deklaraciju o nezavisnosti i oslobađanje robova, naglašavajući kako Afroamerikanci i dalje žive u diskriminaciji i nepravdi. Ističe da se borba za prava mora voditi mirno i bez mržnje, jer samo nenasiljem može doći do istinske promjene.
Najpoznatiji dio govora je onaj u kojem ponavlja riječi "I have a dream", iznoseći svoju viziju pravednog društva. U toj viziji djeca bijelaca i crnaca zajedno sjede i igraju se, ljudi se ne sude po boji kože nego po karakteru, a sloboda i jednakost vladaju u cijeloj zemlji, pa čak i u južnim državama gdje je segregacija bila najizraženija. Govor završava porukom nade i vjere da će jednog dana sloboda zazvoniti posvuda i da će svi ljudi moći reći: "Slobodni smo napokon."
Govor je održao ispred Memorijala Abrahama Lincolna, predsjednika koji je predstavljao simbol borbe za prava Afroamerikanaca. Navodno ga je slušalo više od 200.000 ljudi. Memorijalni centar Abraham Lincoln nalazi se petnaestak minuta pješice od Bijele kuće.
Iduće godine dobiva Nobelovu nagradu za mir. Odlazi u Oslo te 10. prosinca osobno prima nagradu uz ove riječi:
"Prihvaćam ovu nagradu u ime svih ljudi koji vole mir i bratstvo. Reći ću im, i svima onima koji su me slušali, da je u nenasilju, kao i u pravdi i bratstvu, istinska snaga koja može promijeniti svijet."
Martin Luther King nastavio se boriti za prava crnačkog stanovništva sve do 1968. godine, kada je ubijen u Memphisu. Došao je podržati štrajk sanitarnih radnika, a tamo ga je ustrijelio James Earl Ray. King je imao svega 39 godina.
Smrt mu je donijela još veću popularnost, a Earl Ray osuđen je na 99 godina zatvora. Umro je 1998. godine.
