Tekst: J.D., F.M.
Foto: AFP

AMERIČKI predsjednik Barack Obama danas će posjetiti Meksički zaljev kako bi se sam uvjerio u napore za borbom protiv naftne mrlje koja prijeti nekolicini saveznih država u Meksičkom zaljevu.

Obama se danas treba sastati i s predsjednikom British Petroleuma, s kojm će razgovarati o daljnjim naporima za rješavanjem problema.

Borba protiv potencijalno najveće ekološke katastrofe u povijesti SAD-a ne ide pretjerano dobro, a pokušaji da se mrlja makne s površine mora prikupljanjem rodovima, paljenjem ili razbijanjem kemikalijama nisu uspješni. Znanstvenici upozoravaju da bi moglo doći do stravičnog scenarija u kojoj će Golfska struja naftu prenijeti na cijelu obalu.

Exxon Valdez bi uskoro mogao biti lijepo sjećanje

Sve više ljudi počelo je kritizirati vladu i britansku kompaniju British Petroleum zbog sporog i neadekvatnog odgovora u prvim danima katastrofe, nakon što je platforma Deepwater Horizon potonula. No, važnije od toga je pitanje može li se curenje nafte iz podvodnog izvora uopće zaustaviti prije nego cijela stvar postane puno gora.

Obalna straža jučer je priznala da je gotovo nemoguće saznati točno koliko nafte je iscurilo u Zaljev. Ranije u toku jučerašnjeg dana rekla je da se radi o preko pet milijuna litara nafte, jer svaki dan curi oko 5.000 barela. Čak i tim tempom bit će potrebno samo nekoliko tjedana da u more dođe više nafte nego što je 1989. godine iscurilo u zaljev kod Aljaske nakon potonuća tankera Exxon Valdeza. Neki znanstvenici kažu da bi situacija već mogla biti gora nego ona s Exxonom.

Mrlja se povećava

Kao prvo, u zadnja se dva dana, sudeći po satelitskim fotografijama prikupljenim na Sveučilištu u Miamiju, mrlja utrostručila u promjeru. Iako je teško procijeniti volumen nafte zbog dvodimenzionalnosti fotografija, radi se o jednom od znakova da mrlja raste i da je stoga curenje pojačano.

BP, koji isto ne može reći koliko nafte curi u more, je 2009. podnio izvještaj vladi, i u njemu rekao da se može nositi s "najgorim scenarijem" na bušotini. Najgori scenarij opisan je kao curenje 162.000 barela nafte dnevno, ili gotovo 26 milijuna litara. Za usporedbu, nakon potonuća Exxon Valdeza u more je iscurilo ukupno 40 milijuna litara nafte.

Najgorem scenariju koji je zamislio BP može se dodati ono što se prijeti dogoditi sada, ako mrlju zahvati Golfska struja. Mrlja je već udarila u obalu Louisiane, a očekuje se da je samo pitanje dana kad će se isto dogoditi s Floridom. Ako mrlju zahvati Golfska struja, mogla bi ju prenijeti uzduž istočne obale SAD-a, što bi bila "ekonomska i ekološka katastrofa epskih proporcija".

Deseci milijuna barela mogli bi iscuriti u more?

Obalna straža i BP trenutno rade na zatvaranju podvodnih izvora, pri čemu nisu nimalo uspješni. Najnoviji pokušaj borbe protiv curenja je raspršivanje kemikalija koje razgrađuju naftu na samom izvoru, što bi moglo biti uspješnije od prskanja površine mora. Jedino što zasad sprečava opću katastrofu je činjenica da nafta istječe iz cijevi kojima se bušilo morsko dno. Ako te cijevi popuste, a moguće je da hoće, nafta ne samo da bi počela curiti u većim količinama, nego ne bi bilo nikakve kontrole nad njom.

BP nije rekao koliku količinu nafte je izvlačio s Deepwater Horizona, ali jedan neimenovani dužnosnik kompanije anonimno rekao je da se radilo o desecima milijuna barela. Utjecaj katastrofe, bilo ekološki bilo ekonomski, zasad je nemoguće procijeniti, ali sasvim je sigurno da će se raditi o milijardama dolara. Ribarskoj industriji Zaljeva zasigurno slijede teška vremena. Brojni ribari pokušavaju pomoći Obalnoj straži, ali loši vremenski uvjeti sve te napore čine uzaludnima. Jasno je da pomaka neće biti dok se ne zatvori izvor.

Konačno, pitanje je kakvu će političku težinu imati katastrofa. Mnogi su slučaj Deepwater Horizona već prozvali "Obaminom Katrinom", a frustriranost zbog vladinog odgovora na krizu svakim je danom sve veća.