OKO 250 studenata učilo je hrvatski jezik na Sveučilištu Magallanes u čileanskom gradu Punta Arenasu tijekom posljednjih šest godina, a još je 150 polaznika bilo na tečaju otvorenom za javnost, kaže profesorica Kristina Barišić kojoj je istekao mandat u Čileu.

Hrvatsko ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ima dva odjela za hrvatski jezik izvan Hrvatske, a to su hrvatska nastava i lektorati.

Hrvatska nastava odjel je zadužen za nastavu hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama u inozemstvu, a lektorati su odjeli hrvatskoga jezika i književnosti zaduženi za izvođenje nastave na inozemnim visokim učilištima i sveučilištima.

ovezivanje s hrvatskim korijenima

Hrvatska je 2018. otvorila lektorat na Sveučilištu Magallanes u Punta Arenasu. Hrvatski emigranti su u taj grad na jugu Čilea počeli stizati krajem 19. stoljeća brodovima iz Dalmacije. Punta Arenas je bio važna trgovačka luka jer tamošnji morski prolaz, nazvan po pomorcu Ferdinandu Magellanu, povezuje Atlantski i Tihi ocean. U regiji Magallanes danas živi 167.000 ljudi od kojih mnogi imaju hrvatske korijene.

"S obzirom na to da se Lektorat tek bio otvorio i da sam ja tamo prva lektorica, bilo je jako mnogo posla u vezi s organizacijom i koordinacijom svih tehničkih, administrativnih i inih poslova da bih uopće mogla početi održavati nastavu", kaže Barišić za Hinu.

"Ponajviše sam se bavila marketingom jer tamo nitko nije ni znao za Lektorat ni za mogućnost učenja hrvatskoga jezika. Trebalo je objasniti sveučilišnoj zajednici i javnosti uopće što je Lektorat i koje su njegove zadaće. To je bio, a i dalje je jedan veliki izazov budući da mnogi ne shvaćaju ili ne žele shvatiti da je nastava namijenjena isključivo studentima", dodaje.

Ovaj mjesec će na Sveučilište Magallanes doći nova hrvatska profesorica jer je Barišić istekao mandat.

Izazovi i uspjesi lektorata

Barišić je, kaže, uložila mnogo "truda i diplomacije" kako bi privukla studente ne samo da se upišu na kolegij već i da ga odslušaju do kraja i polože ispit.

Napominje da na Sveučilištu Magallanes ne postoji učinkovit model integracije kolegija međunarodnoga karaktera pa kolegiji Lektorata nisu bili dostupni putem studomata svim studijskim grupama, što znači da je bilo teško doći do svih potencijalno zainteresiranih studenata.

"Doslovno sam se morala boriti za svakoga studenta svaki semestar", ističe.

Studenti uglavnom nisu hrvatskog podrijetla, no svaki semestar se pojavi nekoliko njih koji bi hrvatski učili upravo zbog svojega podrijetla.

"Oni koji nemaju hrvatske korijene žele naučiti još jedan strani jezik, a hrvatski im se čini kao odlična prilika jer im je zanimljiv, drugačiji i lijep", kaže Barišić. Na Sveučilištu Magallanes studenti su uz hrvatski dosad mogli učiti samo engleski jezik, a od ove godine i francuski.

Na nastavu se u prosjeku upiše između 30 i 40 studenata po semestru. U prva dva-tri semestra bio je to daleko skromniji broj, no s vremenom uz mnogo strpljivosti i angažmana, profesorica je potaknula interes.

"Dosad je na nastavi hrvatskoga jezika sudjelovalo više od dvjesto studenata, blizu 250", napominje Barišić.

Oformila je četiri kolegija, odnosno četiri početne razine hrvatskoga jezika: Croata 1, Croata 2, Croata 3 i Croata 4.

"To je svakako, uz stipendiste u Hrvatskoj, najveće postignuće Lektorata", kaže. Šest studenata je zahvaljujući stipendijama provelo semestar na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u sklopu programa "Croaticum". Još dvoje studenata se prije četiri mjeseca pripremalo za odlazak na Sveučilište u Rijeku u sklopu programa Erasmus+.

"Svi moji studenti koji su bili u Hrvatskoj oduševljeni su životom u Hrvatskoj osobito jer se osjećaju prilično sigurno i jer je mirno", kaže. "Kulturološke razlike postoje, ali zato su tu, da nauče i iskuse nešto novo. Uglavnom se ne žele vratiti kući", dodaje Barišić uz osmijeh.

Vrlo malen broj studenata nastavi učiti hrvatski kada se nakon stipendije vrate u Čile, ali imaju želju vratiti se u Hrvatsku.

Tečajevi za širu zajednicu

Nastava hrvatskoga jezika koja se izvodi u sklopu Lektorata namijenjena je isključivo studentima Sveučilišta Magallanes. S obzirom na veliko zanimanje izvan studentske zajednice, Barišić je organizirala intenzivni tečaj hrvatskoga jezika izvan redovnoga programa Lektorata.

"Riječ je o tečaju koji je prvotno trajao gotovo jednako kao i jedan semestar, no zbog premalo slobodnoga vremena zbog redovne nastave i drugih aktivnosti Lektorata koje sam organizirala, osmislila sam program od 20 školskih sati, dakle deset tjedana po 90 minuta", objašnjava.

Nakon što bi ispunili jedini uvjet, najmanje 80 posto dolazaka na nastavu, polaznici stječu pravo na sveučilišnu potvrdu za kratki intenzivni tečaj hrvatskoga jezika. Prvih semestara odaziv nije bio osobit, ali kasnije je zanimanje toliko poraslo da je jedva našla dvoranu koja može primiti sve upisane polaznike. Bilo je oko 150 polaznika, ali tek je nešto manje od četvrtine uspjelo odslušati program do kraja i dobiti potvrdu.

Više od 90 posto polaznika na tom tečaju bilo je hrvatskoga podrijetla. Motivi potomaka hrvatskih iseljenika i više su nego jasni – žele se povezati s korijenima, mnogi putuju u Hrvatsku, a neki imaju rodbinu pa žele barem malo razgovarati na hrvatskom s njima.

"Naravno, mnogi žele i hrvatsko državljanstvo koje Hrvatska velikodušno daje svim potomcima hrvatskih iseljenika bez obzira na generaciju jer već neko vrijeme ograničenja više nema", kaže Barišić.

"No, sigurno je da je uz hrvatsko državljanstvo, hrvatsku putovnicu i barem nešto hrvatskoga jezika lakše ostati povezan s matičnom domovinom. Lakše je putovati, održavati kontakte, stvarati nove pa čak i razmišljati o životu i radu u Hrvatskoj", zaključuje Barišić.