Možemo o mimohodu u Splitu: Slave lik i djelo momka koji se sam deklarirao kao ustaša
IZ SPLITSKOG ogranka stranke Možemo osudili su subotnji mimohod u Splitu koji je organiziran u čast Frane Tente.
"Postavimo jednu hipotetsku situaciju: bivši član Hitler Jugenda dvije godine nakon rata na zidovima crta slike Adolfa Hitlera uz svastike, priključuje se ilegalnoj organizaciji koja se i dalje bori za nacističke ciljeve. Pitanje: koliko bi godina proveo u zatvoru u poslijeratnoj Njemačkoj?
Možemo i drugu, opet s pitanjem: bivši član četničkih formacija, premlad da bi sudjelovao u zločinima, ali dovoljno star da bude zadojen tom ideologijom, negdje 1997. po zidovima Drniša crta lik Ratka Mladića s pripadajućim ocilima. Kakav bi tretman dobio u poratnoj Hrvatskoj?
I treće: kako bi bili dočekani inicijatori počasti i podizanja spomenika bilo kojem od spomenute dvojice hipotetskih mučenika?", pitaju iz Možemo.
"Pretvorili su u mit nešto u čemu Tente i nije sudjelovao"
"Sve to dogodilo se ovih dana u Splitu onim operetnim maršom u čast Frane Tente. Centrom grada prolazili su momci u crnom, s maskama, s nacionalnim grbovima koje oni smatraju ispravnima i zastavama pojedinih ekstremističkih organizacija koje se inače diče neofašističkim stavovima. Dirljiv je bio trud izbjegavanja 'spornih' parola i pjesmica, čak su se potrudili i neki letak s pravilima ponašanja tiskati.
Jer nije njima do ustaštva. Osim što slave lik i djelo momka koji se sam deklarirao kao ustaša. I to nakon što su SS-ovci, mentori i saveznici 'države' u koju se zaklinjao, na splitskim Križinama 1943. među sedamdesetak civila iz Mravinaca i Klisa strijeljali sedmero članova obitelji Tente, neki su mu bili i bliski srodnici.
Manje zabavno je štošta drugo. Da su zagovornici beatifikacije Frane Tente potpuno izmislili i pretvorili u mit nešto u čemu on i nije sudjelovao, ono famozno skidanje zastave s Marjana, samo da bi ga učinili nešto prihvatljivijim današnjim standardima s dvostrukim konotacijama", smatraju možemovci.
"Gradonačelnik kaže da se radi na spomen obilježju"
"I onda je još i službeni Split prihvatio inicijativu istomišljenika maskiranih pohodnika o postavljanju spomen obilježja Tenti na mjestu na kojem nikad nije bio. I onda je današnji gradonačelnik nekidan ustvrdio kako se na tom spomen obilježju radi.
I onda su svi iz službenog Splita, ne želeći valjda remetiti raspoloženje uoči blagdanskog prženja hrpe gradskog novca, zašutjeli poput riba na gradelama na još jedan uspjeh Splita u utrci za titulu prvaka dvostrukih konotacija. Znaju valjda da će biti još prilika. Za šutnju", naglasili su iz Možemo.
Okupljeni uzvikivali "Frane Tente - s nama je"
Sudionici povorke nosili su marame na licima, baklje u rukama, a na nadlakticama su imali trake u bojama hrvatske trobojnice.
Na čelu kolone nalazili su se Tentini portret i vijenci, a tijekom mimohoda vijorile su se hrvatske zastave s prvim bijelim poljem. Okupljeni su uzvikivali "Frane Tente - s nama je" i "Smrt, smrt, komunizmu smrt", a pjevali su i pjesmu "Marjane".
Tko je Frane Tente?
U Splitu je još 2019. godine pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika Frani Tenti. Zagovornici te inicijative ističu da je Tente osuđen zbog skidanja jugoslavenske zastave na Marjanu u noći na 10. travnja 1947. godine.
Međutim, prema presudi Okružnog suda Srednje Dalmacije, skidanje jugoslavenske zastave nije bilo među djelima za koja je Tente osuđen. Tente je prvi put uhićen u srpnju 1946. godine, nakon što je na zidu splitske gimnazije, povodom imendana ustaškog poglavnika Ante Pavelića, naslikao njegov lik i veliko slovo "U".
U zatvoru je proveo nekoliko tjedana, a tijekom tog razdoblja više je puta saslušavan. Nakon puštanja na slobodu ostao je pod nadzorom UDBA-e. Krajem iste godine preko Ivice Bavčevića povezao se s organizacijom Hrvatskoga oslobodilačkog pokreta (HOP) u Splitu. Članovi te organizacije 10. travnja 1947. godine na Marjanu su skinuli jugoslavensku zastavu i umjesto nje podigli hrvatsku.
Jugoslavensku zastavu skinuo je tada 22-godišnji Frane Bettini. Prema sudskoj presudi, za sudjelovanje u toj akciji, osim njega, osuđeni su Ivica Bavčević, Nikola Pensa i Jelka Betica, koji su sudjelovali u dogovoru o postavljanju zastave.
Tente umro u zatvoru u Lepoglavi
Uhićeni su i drugi pripadnici skupine, među kojima je bio Frane Tente. On je osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom, ali ne zbog samog skidanja jugoslavenske zastave. Sud mu je na teret stavio tri druga djela.
Prvo se odnosilo na ožujak 1946. godine, kada je, prema presudi, sastavljao i umnožavao parole i letke kojima se pozivalo na nasilno rušenje tadašnjeg državnog uređenja. Drugo djelo bilo je oslikavanje Pavelićeva lika i slova "U" na zidu u dvorištu splitske gimnazije, što je sud ocijenio propagandom usmjerenom protiv tadašnje vlasti.
Treća točka optužbe odnosila se na Tentino povezivanje s HOP-om krajem 1946. godine. Prema sudskim utvrđenjima, preko Ivice Bavčevića uključio se u djelovanje organizacije te preuzeo zadatak vrbovanja novih članova.
Nakon izricanja presude Tente je upućen na izdržavanje kazne u Kazneno-popravni dom Lepoglava. Ondje je preminuo 8. studenoga 1948. godine, u dobi od samo 20 godina.