Mislio da mu vraćaju novac, 68-godišnjak prevaren za više od 20.000 eura
JEDAN 68-godišnji hrvatski državljanin prijavio je jučer policiji da je postao žrtva sofisticirane računalne prevare, u kojoj je oštećen za iznos veći od 20 tisuća eura. Slučaj je započeo sredinom kolovoza ove godine, kada ga je na mobitel nazvala nepoznata muška osoba, predstavivši se kao djelatnik računalnog ureda za povrat izgubljenih sredstava, izvijestila je PU krapinsko zagorska.
Prevarant je uvjerio 68-godišnjaka da je ranije bio žrtva prijevare te da sada ima pravo na povrat novca. U daljnjim telefonskim razgovorima, oštećeni je, slijedeći upute, na svoj mobilni telefon instalirao i aktivirao nekoliko aplikacija. U te aplikacije unio je svoje osobne podatke, kao i podatke o bankovnim računima.
Ubrzo nakon toga, s njegovog bankovnog računa putem više transakcija skinut je cjelokupni iznos, ostavivši ga bez više od 20 tisuća eura.
Kako se zaštititi od online prijevara?
Policija redovito upozorava građane na opasnosti koje vrebaju u virtualnom svijetu. Kako biste lakše prepoznali pokušaj prijevare, obratite pažnju na nekoliko ključnih pokazatelja. Prevaranti često šalju poveznice koje naizgled vode na stranice poznatih dostavnih službi, tražeći da se registrirate i unesete osobne podatke. Njihove lažne web stranice često su loše kopije originala, prepoznatljive po brojnim pravopisnim i gramatičkim greškama, nerijetko nastalim korištenjem internetskih prevoditelja.
Jedan od najočitijih znakova za uzbunu je zahtjev za unosom podataka s debitne ili kreditne kartice, posebice sigurnosnog CVC/CVV broja s poleđine. Također, nikada ne unosite podatke za pristup internetskom bankarstvu, poput broja tokena ili jednokratnih zaporki, na sumnjivim stranicama.
U posljednje vrijeme česte su i prijevare putem aplikacija za komunikaciju, gdje prodavatelji na oglasno-prodajnim portalima dobivaju poruke s inozemnih ili čak hrvatskih brojeva s lažnim ponudama za kupnju. Prije svake online kupovine, preporučuje se provjeriti legitimnost internetske trgovine putem servisa poput CERT iffy.
Iz policije još jednom naglašavaju: "Iznimno je važno da se tijekom komunikacije nikome ne dostavljaju povjerljivi osobni podaci, fotografije osobnih isprava, bankovnih kartica, zaporke aplikacija internetskog bankarstva, kao i drugi podaci vezani za autorizaciju bankovnih transakcija".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati