HRVATSKI građani moraju preuzeti dio odgovornosti za svoja primanja u starosti kroz aktivno sudjelovanje u kapitaliziranoj štednji, a Vlada će i dalje provoditi odgovornu mirovinsku politiku, usmjerenu na unaprjeđenje sva tri mirovinska stupa kako bi poboljšala materijalni položaj sadašnjih i budućih umirovljenika, istaknula je danas Melita Čičak iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na konferenciji "Izazov promjene".

Više od 500 specijalista iz domaće i međunarodne financijske zajednice sudjeluje na regionalnoj financijskoj konferenciji "Izazov promjene", u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, koja je započela danas u Rovinju, a na kojoj vodeći domaći i inozemni specijalisti raspravljaju o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova.

Naglasivši kako se konferencija održava u ključnom trenutku kada se svi suočavaju s brzim promjenama na globalnim tržištima, demografskim izazovima i tehnološkim inovacijama, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak istaknula je kako je sustav kapitalizirane štednje koji je uspostavljen 2002. godine postigao značajne rezultate, ali još uvijek nije ostvario svoj puni potencijal.

U Hrvatskoj je oko 1,23 milijuna umirovljenika

"Obvezni mirovinski fondovi imaju gotovo 2,4 milijuna članova i upravljaju imovinom vrijednijom od 25,3 milijardi eura. Oni nisu samo važni za pojedince, već su postali ključni faktor na tržištu kapitala, doprinoseći razvoju gospodarstva kroz ulaganja u domaće projekte i poduzeća", rekla je Čičak.

Dodala je da je u Hrvatskoj trenutačno oko 1,23 milijuna umirovljenika, a proračunska izdvajanja za mirovine samo u ovoj godini prelaze 9,1 milijardi eura.

Ti podaci, smatra ona, pokazuju da država ne može sama podnijeti sav teret, već građani moraju preuzeti dio odgovornosti za svoja primanja u starosti kroz aktivno sudjelovanje u kapitaliziranoj štednji te je u tom kontekstu ključno daljnje jačanje trostupnog mirovinskog sustava jer, kako je rekla, "samo takav integrirani pristup može osigurati dugoročnu održivost i primjerenu razinu mirovina".

Zagrebačka burza bilježi rast

"Naša vizija je jasna, stoga će Vlada i dalje provoditi odgovornu mirovinsku politiku usmjerenu na unaprjeđenje sva tri stupa kako bismo poboljšali materijalni položaj sadašnjih i budućih umirovljenika", zaključila je Čičak.

Ustvrdivši kako je ova konferencija odavno prerasla industriju mirovinskih fondova i tržišta kapitala i postala središnje događanje financijske industrije u Hrvatskoj i regiji, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić rekla je kako je za burzu protekla godina bila u znaku daljnjeg intenzivnog porasta prometa i cijena na oba tržišta kojima upravlja, kao i na makedonskom.

Zagrebačka burza, navela je, bilježi u prvih devet mjeseci rast prometa od 97,2 posto, a Ljubljanska od 70 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine.

"Ovo je uspjeh cijelog tržišnog ekosustava"

Podsjetivši kako je od protekle konferencije po prvi put donesen i strateški okvir razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj, po kojem su započete brojne aktivnosti, ona je naglasila kako uspjeh u ovoj godini, kako je rekla, "nije samo uspjeh za instituciju koju predstavlja, već i uspjeh cijelog tržišnog ekosustava odnosno izdavatelja, brokera, investitora, države, regulatora i, naravno, međunarodnih partnera".

Inače, sudionike konferencije očekuju stručne rasprave o makroekonomskim trendovima, evoluciji privatnih tržišta i umjetnoj inteligenciji te paneli o razvoju tržišta kapitala, o tržištu nekretnina.