NEDAVNO objavljena anketa Los Angeles Timesa i Bloomberga je prva koja sugerira pokazuje da bi republikanski kandidat John McCain na američkim predsjedničkim izborima danas mogao pobijediti ne samo Hillary Clinton, nego i Baracka Obamu.

Ukoliko bi se morao suočiti s bivšom Prvom damom kao kandidatom Demokratske stranke, McCain bi računao na 46 % glasova, a njegova suparnica na 40 %.

Ukoliko bi - kao što većina promatrača očekuje - kandidat demokrata bio Obama, karizmatski senator bi dobio 42 % glasova, nasuprot McCainovih 44 %.

Rezultati potencijalnog sraza Clintonove i McCaina ne iznenađuju, s obzirom da ju je republikanski senator u većini anketa vodio, ponekad i s više od 10 % prednosti. S druge strane je McCain u anketama za isti ili sličan postotak zaostajao Obamom.

Mnogi upravo McCainovu snagu u odnosu na među nezavisnim biračima omrznutu Hillary Clinton tumače kao razlog zbog kojeg je establishment Demokratske stranke počeo dizati ruke od bivše Prve dame i stajati na stranu Obame.

New York Times: Smije li, uopće, McCain u Bijelu kuću?

Da naslovnice ne izgledaju sasvim ružičasto za McCaina, ponovno se pobrinuo New York Times, nedugo nakon članka u kojemu špekulira o neprimjerenoj vezi senatora s mladom lobisticom od prije devet godina.

U svom članku se novinar Carl Hulse pita smije li uopće McCain postati predsjednik SAD, odnosno da li bi njegov izbor na čelo američke federacije predstavljao kršenje američkog Ustava.

Hulse podsjeća na odredbe koje propisuju uvjete prema kojima predsjednik mora imati najmanje 35 godina starosti, boraviti 14 godina na teritoriju SAD, kao i biti "prirodno po rođenju" državljanin SAD. Posljednja odredba je uvedena kako bi se spriječilo da stranci - čak i ako prethodno postanu naturalizirani državljani SAD - mogu postati predsjednici. Najpoznatiji primjer takvog stranca je Arnold Schwarzenegger koji, usprkos popularnosti, po postojećim ustavnim odredbama ne može biti predsjednik.

Oko točnog značenja fraze "prirodno po rođenju" već nekoliko stoljeća traje spor, odnosno različita tumačenja. Dok postoji konsenzus da se ta fraza odnosi na sve Amerikance koji su rođeni na teritoriju SAD (ius solis), sporno je da li se taj kriterij može primijeniti i na djecu američkih državljana bez obzira gdje su rođeni (ius sanguingis).

New York Times podsjeća kako je John McCain rođen 29. kolovoza 1936. godine u mornaričkoj bazi Coco Solo u tzv. Zoni Panamskog kanala - području koje je Panama posebnim ugovorom prepustila na upravljanje te gdje je McCainov otac John S. Jack Main, mornarički časnik i budući admiral, služio kao pripadnik tamošnjeg garnizona.

Zona je od 1903. do 1979. bila pod američkim suverenitetom, odnosno bila američki teritorij. Međutim, Timesov članak postavlja pitanje da li se neinkorporirani teritoriji - tj. oni za koje je Kongres utvrdio da odredbe Ustava u potpunosti ne važe - mogu smatrati teritorijem u smislu "ius solis".

McCain je, kako piše u članku, dotični problem već nastojao razmotriti kada je zajedno s odvjetnicima pripremao prvu predsjedničku kampanju 2000. godine. Tada je zaključeno da je McCain građanin "prirodno po rođenju".

Međutim, s obzirom da nedavna povijesna iskustva nije isključeno da će se zbog još uvijek neriješenih pravnih pitanja ishod ovih izbora, kao i onih prije osam godina, umjesto na biralištima određivati na američkom Vrhovnom sudu.

D.A.