Matulović-Dropulić: U rušenju nema selektivnog pristupa
MINISTRICA zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić odbacila je danas u Saboru tvrdnju HNS-ovca Jakše Marasovića da Ministarstvo selektivno ruši bespravno sagrađene objekte, odnosno da su neki građani "jednakiji" pred državom.
Marasović je, tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva, kazao kako su kuće koje Ministarstvo ruši u općini Rogoznica sagrađene ilegalno, ali da je ilegalno i njihovo rušenje, budući da općina nema prostornog plana.
Pitao je i kada će početi rušiti ilegalne objekte u Zagrebu, Kaštelima ili Splitu.
Ministrica mu je odgovorila da su i u tim gradovima rušeni ilegalni objekti, ali isključivo oni koje nije moguće legalizirati, što je slučaj i u drugim sredinama.
Podsjetila da postoji prostorni plan Šibensko-kninske županije, iz kojega se jasno vidi da su kuće u Rogoznici izgrađene na području koje nije građevinsko.
Kazala je i da je Ministarstvo u Rogoznici rušilo i prije dvije godine, ali da je bespravna gradnja nastavljena.
Ocijenivši da je prošla vlast dodatno potaknula bespravnu gradnju, Matulović-Dropulić je istaknula da je 2001. prostorne planove imalo svega 157 jedinica lokalne samouprave, a da je trenutno gotovo ili pred donošenjem 466, od ukupno 550 prostornih planova.
Nezadovoljan odgovorom, Marasović je ustrajao na tvrdnji da je rušenje selektivno. "Ljudi dolje vjeruju da im se kuće ne bi rušile da su srpske ili romske", poručio je.
Manjinskog zastupnika Furia Radina zanimalo je zašto policija još nije otkrila počinitelje niza krađa i gaženja simbola talijanske manjine.
"Unatoč zalaganju istarske policije, ni jedan počinitelj nije poznat pa ne znamo je li riječ o huliganima, vrijeđanju, ili je to, ne daj Bože, usmjereno protiv interesa RH", upozorio je Radin.
Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin odgovorio mu je da će policija uskoro građane pozvati da se angažiraju oko otkrivanja počinitelja, odnosno da policiji prenesu eventualna saznanja o tim slučajevima.
Zastupnika je upozorio i da "nema istarske, nego hrvatske policije, koja jednako djeluje na cijelom državnom teritoriju", za što je zaradio pljesak iz HDZ-ovih klupa.
Primorac: Hrvatska spremna za obvezatno srednje školovanje
Hrvatska u ovom trenutku ima kadar i prostor za uvođenje obvezatnog srednjoškolskog obrazovanja, rekao je danas u Saboru ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac.
Primorac je, odgovarajući na pitanje Marija Zubovića (HDZ) kako namjerava uvesti obvezu srednjoškolskog obrazovanja, kazao kako je u tu svrhu iz državnog proračuna izdvojeno 340 milijuna kuna, a da je 720 milijuna decentraliziranih kuna do sada uloženo u izgradnju i dogradnju školskih objekata.
U posljednje tri godine zaposleno je 2.500 učitelja u osnovnom i srednjem školstvu, a za 25 posto kapaciteta u učeničkim domovima je slobodno, što znači da smo spremni obuhvatiti prvu generaciju obveznih srednjih škola, rekao je Primorac.
Napomenuo je da srednju školu u Hrvatskoj ne završi 15 do 25 posto djece, što je oko 70.000 djece u osmogodišnjem periodu.
Mariju Lugarić (SDP) zanimalo je hoće li Ministarstvo i kada stvarno i realno povećati plaće učiteljima.
Najavljeno pet postotno povećanje plaća Lugarić smatra nedovoljnim, budući da je i tolika i stopa inflacije.
Primorac je odgovorio da Vlada sa socijalnim partnerima pregovara o jedinstvenoj politici plaća u javnom sektoru.
Podsjetio je i da ga je na ministarskoj fotelji dočekalo 1,2 milijardi kuna duga za regres i smjenski rad učitelja.
"Da nije bilo tog duga, plaće smo mogli povećati za skoro 40 posto", rekao je Primorac.
Sabor je u srijedu započeo 22. sjednicu intoniranjem državne himne i odavanjem počasti poginulim braniteljima.
Zastupnici su na početku zasjedanja utvrdili dnevni red 22. sjednice na kojemu je, uz novih pet, ukupno 57 točaka.
Nakon utvrđivanja dnevnog reda, u Velikoj je vijećnici počelo aktualno prijepodne koje u pravilu traje četiri sata, a tijekom kojega će zastupnici postavljati pitanja premijeru Ivi Sanaderu i članovima Vlade.
Ispred zgrade Hrvatskog sabora jutros su se okupili predstavnici Novog sindikata te bivši radnici Tvornice duhana Zagreb (TDZ) koji su zastupnicima dijelili letke, u kojima traže da se na dnevni red sjednice Hrvatskog sabora uvrsti HSP-ovu interpelaciju o radu Vlade i drugih mjerodavnih institucija na provedbi saborskih zaključaka o sankcioniranju nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji.
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks izvijestio je da interpelaciju nije uvrstio u dnevni red jer nije upućena u skladu sa saborskim Poslovnikom, te je, na zahtjev HSP-a, konačnu odluku o tome hoće li interpelacija ići u proceduru prepustio saborskom Odboru za Ustav i Poslovnik.
Šeks je izvijestio i kako je Vladi na razmatranje uputio prijedlog nezavisnog zastupnika Slavena Letice da se u dnevni red uvrsti zaključna rasprava o posljedicama revizije pretvorbe i privatizacije.
Nakon što dobije mišljenje Vlade, Hrvatski sabor bi trebao odlučiti hoće li taj prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice.
Nakon aktualnog prijepodneva Hrvatski sabor bi trebao otvoriti raspravu o SDP-ovoj interpelaciji o odgovornosti Vlade za stanje u Požeško-slavonskoj županiji.
SDP smatra da je Vlada odstupila od utvrđene politike u provođenju zakona, odnosno da nije spriječila nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju županije koja je zbog loše politike bivšeg HDZ-ovog vodstva bankrotirala i ne može normalno funkcionirati.