MINISTAR financija Zdravko Marić očekuje da će nove projekcije hrvatskog gospodarskog rasta, koje će Europska komisija objaviti u četvrtak, biti na tragu prognoza ostalih međunarodnih financijskih institucija i analitičara.

"Ne volim u načelu unaprijed govoriti kakve će projekcije biti, ali prema svemu onome što čujemo od drugih međunarodnih institucija, od relevantnih analitičara u zemlji i inozemstvu, koji su svi manje više na istom tragu, riječ je o stopama rasta nešto ispod tri posto", rekao je Marić. On u Bruxellesu sudjeluje na dvodnevnom sastanku ministara financija zemalja članica EU-a, koji je započeo u ponedjeljak.

BDP bi trebao rasti 2,6 posto

Europska komisija će u četvrtak objaviti jesenske ekonomske prognoze za sve zemlje članice sa svim makroekonomskim pokazateljima. Prema posljednjim prognozama Europske komisije, objavljenim početkom srpnja, hrvatski BDP ove bi godine trebao rasti 2,6 posto, a sljedeće 2,5 posto. 

Slične procjene ima i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je 2. studenoga zadržala svoje ranije procjene rasta hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini na 2,7, a u idućoj na 2,5 posto. 

"Nakon dugogodišnje krize i recesije, sadašnje stope rasta su, rekao bih, dobre i na zdravijim osnovama nego prije gospodarske krize, ali to nisu stope rasta s kojima se trebamo zadovoljiti u nekom srednjem do dugom roku. Treba stremiti povećanju potencijala rasta i onda će ukupne stope rasta biti bolje, onakve kakve svi željno očekujemo, one koje će stvarati puno veću zaposlenost, rast plaća i životnog standarda", rekao je Marić.

Kaže da Uljanik neće ugroziti stabilnost javnih financija

Na upit kakav će učinak na proračun imati državna jamstva brodogradilištu Uljanik i hoće li se to odraziti i u prognozama Komisije, Marić je rekao da je tu riječ o jednokratnom efektu, koji nije zanemariv, ali da neće ugroziti stabilnost javnih financija.

 "Ja sam već rekao da je to jednokratni efekt koji neće ugroziti stabilnost javnih financija. On će sigurno imati efekta na ukupni javni dug i na rezultat proračuna za ovu godinu, međutim, trend nastavka smanjivanja javnog duga bit će apsolutno vidljiv. Vjerojatno će i u projekcijama Komisije biti apostrofiran kao jednokratni efekt", izjavio je Marić.

Ponovio je da je riječ o 4,3 milijarde kuna očekivanih protestiranih jamstava.

 "To nije mali iznos. Očekujemo da ćemo kraja godine dobar dio tih protestiranih jamstava biti obvezni platiti i servisirati jer je to neki način poprilično jasno ne samo po pitanju avansnih jamstava za brodove koje su kupci otkazali tako i po pitanju nekih financijskih kredita koji su u dospijeću, a koje naravno treba podmiriti s obzirom na državno jamstvo. Ali, ponavljam, neće doći do ugroze javnih financija za ovu godinu, a svakako s velikom sigurnošću mogu reći da će biti nastavljen trend smanjivanja javnog duga u BDP-u", rekao je ministar financija.

Za ukupni rezultat proračuna morat će se sačekati do kraja godine, izjavio je Marić, dodavši da nije Uljanika, da bi mogao bez imalo ustručavanja reći da očekuje dobar rezultat u smislu proračunskog viška, kao što je bio i prošle godine.

Danas je na sastanku Vijeća ministara EU

Ministar Marić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara EU za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN). 

Među zakonodavnim aktivnostima, predviđena je politička rasprava o Prijedlogu Direktive o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga. U nezakonodavnom dijelu sastanka, predsjednik Europskog revizorskog suda predstavit će godišnje izvješće o provedbi proračuna EU za 2017. godinu. Očekuje se usvajanje zaključaka vijeća o statistici EU-a, s pregledom postignutog napretka i predstojećih aktivnosti te usvajanje zaključaka Vijeća o klimatskom financiranju.