Foto: N1, Pixsell/Kristina Stedul Fabac

LOVAC na preživjele naciste i direktor Centra Simon Wiesenthal, Efraim Zuroff, komentirao je politiku Kolinde Grabar-Kitarović. U razgovoru za N1 oštro je kritizirao njene izjave iz Argentine.

Zuroff se složio da je moguće da su iza Drugog svjetskog rata u Latinsku Ameriku bježali i civili u potrazi za boljim životom, a ne samo simpatizeri ustaškog pokreta.

Upitan je je li moguće da je Kolinda u svojoj izjavi mislila na njih.

"Rekla je svi, svi koji su bježali, a ako ne zna da je u Buenos Aires pobjegao Ante Pavelić, Dinko Šakić, Nikolić, Rojnica, Kvaternik i mnogi drugi - onda ne zna ništa o hrvatskoj povijesti", odgovorio je.

"Osoba s pola mozga"

Odgovorio je i na Kolindine optužbe da pokušava kolektivno nametnuti krivnju svim Hrvatima.

"Takve su izjave neozbiljne i šašave, uvijek radim razliku, ja nikada nisam rekao da su svi Hrvati ustaše, da su svi zločinci. To je doista suludo, doista i osoba s pola mozga može zaključiti da je to suludo", kaže Zuroff.

Osvrnuo se i na Mesićevo simpatiziranje ustašluka u devedesetima.

"Mislim da je Mesić izjavama u tom videu napravio ogromnu pogrešku i ako se ne varam - i sam je to rekao. On je dokazani antifašist, u svoja dva mandata doista se jako trudio i kad god se mogao trudio suočavati s ustašama i fašistima", kaže on.

"Čudne izjave"

Smatra kako su Mesićeve izjave jako, jako čudne.

"Ljudi imaju pravo na kajanje, ako se pokaju - a to je najbolji mogući i jedini način, ljudi pogriješe pa se isprave i upravo je to napravio Mesić. Uvidio je pogrešku i ispričao se. To je jedna prekrasna ispravka i napravio je to hrabro i odlučno, baš kao što se i očekuje od lidera, to je nešto što trenutnim liderima nedostaje", rekao je Zuroff.

Ključna uloga u privođenju pravdi

Izraelsko-američki povjesničar Efraim Zuroff, koji je odigrao ključnu ulogu u privođenju pravdi preostalih nacističkih ratnih zločinaca u zadnjih više od 3,5 desetljeća, u ponedjeljak je u sklopu 12. Festivala tolerancije – JFF Zagreb predstavio svoju knjigu "Operacija posljednja prilika - Potjera za nacističkim zločincima", u kojoj piše kako su zločinci desetljećima izbjegavali pravdi te kako se, barem neke, i pronalazilo.

Knjiga je objavljena na hrvatskom u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Mirne Herman Baletić, a prenosi dio iskustava u potragama za nekima od najnotornijih nacista. Počinje s poglavljem posvećenim otkrivanju u lipnju 2008. Milivoja Ašnera, bivšeg zapovjednika ustaške policije u Požegi optuženog za deportacije stotina tisuća Srba, Židova, Roma i komunista, koji se nalazio na četvrtome mjestu popisa deset najtraženijih nacista u svijetu.

Glavni urednik Frakture Seid Serdarević istaknuo je kako je riječ o knjizi "možda najvažnijeg čovjeka koji se bavi pitanjima Holokausta i lova na naciste, koja se čita gotovo kao krimić i gotovo je autobiografska".

Nacionalna komponenta

Zuroff je poručio kako, odrastajući u američkoj obitelji srednjeg sloja, uopće nije imao namjeru posvetiti život bavljenju Holokaustom ili nacistima, zapravo je više sanjao o tome da postane prvi ortodoksni Židov koji će igrati u NBA-u.

No, oduvijek se jako zanimao za povijest, posebice židovsku, a budući da je kao student bio dosta politički aktivan, ono što je presudilo u rastu njegova intelektualnog zanimanja za Holokaust su tri stvari koje su se dogodile nakon tzv. Šestodnevnog rata 1967. godine, koji je imao snažan utjecaj na mnoge Židove izvan Izraela, jer je nacionalna komponenta postala važan dio njihova židovskog identiteta. "Tri su stvari postale važne - obrana Izraela, borba za priznanje Židova i uspomena na Holokaust", pojasnio je.

Nominiran za Nobelovu nagradu

Efraim Zuroff objavio je više od 450 članaka, izvještaja i prikaza o različitim temama povezanima s Holokaustom i drugim pitanjima o židovskom svijetu, među kojima se, uz "Operaciju Posljednja prilika", ističu knjige "Occupation: Nazi-Hunter: The Continuing Search for the Perpetrators of the Holocaust"  (1994.) i "Our People; Journey With an Enemy", napisana s litavskom autoricom Rūtom Vanagaitė.

Nominiran je za Nobelovu nagradu za mir 2008., a dobitnik je više priznanja u raznim državama, među kojima je Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za "osobit doprinos borbi protiv povijesnog revizionizma i reafirmiranju antifašističkih temelja Hrvatske i uspostavljanju dobrih odnosa Hrvatske i Izraela".