PREKINUTA je višetjedna nestašica brzodjelujućih inzulina, o kojima ovise životi osoba s dijabetesom tipa 1. Velik broj ljekarni tjednima nije imao zalihe inzulina proizvođača Novo Nordisk, iako HALMED tvrdi da službene prijave o nestašici nisu zaprimljene.

Početkom kolovoza stigla je nova pošiljka inzulina, pa se opskrba u ljekarnama postupno normalizira. Ipak, u nekim mjestima on je i dalje nedostupan. Dijabetičari upozoravaju kako ovo nije prvi put da ostaju bez lijeka koji im doslovno znači život.

Dijabetičar: Većina nas je barem jednom žicala inzulin

Zagrepčanin Davor Skeledžija od svoje 13. godine ne izlazi iz kuće bez inzulina. Dijagnoza je stigla iznenada – gušterača mu je prestala proizvoditi taj ključni hormon, pa ga od tada mora nadomještati lijekovima. Inzulin mu održava razinu šećera u krvi i doslovno ga drži na životu.

"Nama je inzulin po život važan lijek. Zdravoj osobi gušterača proizvodi inzulin, nama ne. Ako ga ne uzmemo putem injekcije ili inzulinske pumpe – umiremo. Na sreću, može se zamijeniti brzi inzulin, ima ih više na tržištu. No, da bi se to dogodilo, liječnik obiteljske medicine nam treba izdati novi recept. 

Oni čak i smiju raditi zamjene inzulina, ali mnogi zbog nedostatka edukacije ili želje da se ne miješaju dijabetologu u terapiju - to ne rade. Aktivnih dijabetologa ima stotinjak u Hrvatskoj pa je do njih teže doći, a posebno u Splitu gdje je u njihovoj bolnici lista čekanja oko 6 mjeseci", govori nam Davor. 

Dijabetes mu je suputnik već 30 godina pa, poučen iskustvom, uvijek ima zalihu inzulina. Posebno posljednjih 10 godina otkako koristi inzulinsku pumpu koja uvijek mora imati određenu količinu inzulina. No, mnogi se pronađu u situaciji da ostanu bez zaliha, a onda su prisiljeni uzeti lijek nekog drugog proizvođača. 

"Znao sam povremeno testirati druge inzuline i pouzdano znam da nismo svi isti i nekom bolje funkcionira jedan, a drugom drugi. Tu nema pravila i ponekad pronalazak najbolje terapije iziskuje vremena, stoga vjerujem kako dijabetičarima nije lako promijeniti inzulin zbog nestašice", kazao nam je Davor. 

Održavanje pravilne razine šećera u krvi kod dijabetičara iznimno je važno jer pomaže u sprječavanju kratkoročnih i dugoročnih komplikacija bolesti te održava opće zdravlje i kvalitetu života. Visoka razina šećera u krvi može oštetiti organe, dok niska može dovesti do šećerne kome i naposljetku smrti. 

Bolest je to koju je ponekad jako teško kontrolirati, a s obzirom na nestašice neophodnog lijeka za život, Davor savjetuje kako je najbitnije biti povezan s osobama koje imaju dijabetes tip 1. 

"Većina dijabetičara u Hrvatskoj barem je jednom u životu žicala ili poklonila inzulin ili drugo pomagalo za dijabetes. Prvi savjet je da se što više osoba s dijabetesom međusobno poveže, preko društvenih mreža, udruga i slično; u dobru i zlu.

Hitna pomoć uglavnom ima jako male zalihe inzulina, ali mogu poslužiti ili odvesti osobu u bolnicu. Veće bolnice imaju svoje ljekarne i hitne službe tako da su najsigurniji izvor inzulina u slučaju hitnosti", poručio je Davor. 

I dalje vrlo male zalihe inzulina u pojedinim ljekarnama

I dok iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode govore kako nisu zabilježili nestašicu inzulina, stanje na terenu govori drugačije.

U Sisku je, čak i nakon objave da je nestašica završena, u nekim ljekarnama zaliha inzulina ostala vrlo mala – primjerice, ljekarna Đozić u Željezari imala je samo dvije kutije Fiaspa za cijeli kvart, dok NovoRapida nije bilo uopće.

U Udbinu su stigla po dva pakiranja Fiaspa i NovoRapid FlexToucha, a u Korenicu samo četiri pakiranja NovoRapida, iako su tražili deset. Trenutačni problem nije manjak inzulina u veledrogerijama, govori nam Davor, već njegova dostupnost u ljekarnama i kod pacijenata. 

Ljekarne koje su u vlasništvu veledrogerija ili imaju jake ugovore, poput avansnog plaćanja, brže dolaze do ovog lijeka, dok ga druge dobivaju u ograničenim količinama. Financijski slabije ljekarne moraju prvo čekati da im HZZO plati za izdane lijekove kako bi podmirile obveze prema veledrogerijama, a zbog sporosti tog procesa na kraju ispaštaju pacijenti koji se oslanjaju na njih.

Kako smo neslužbeno doznali, račun za inzulin koji je jedna ljekarna izdala veledrogeriji još u travnju i dalje nije plaćen, što znači da HZZO kasni četiri mjeseca, iako je službeni rok plaćanja dva mjeseca. Ako HZZO ne podmiri dug prema ljekarni, ona ne može platiti veledrogeriji, a to dovodi do nedostatka inzulina.

HALMED: Primijećena je povećana potražnja

Iz Hrvatske ljekarničke komore nismo dobili odgovor na naš upit, no iz HALMED-a su nam kazali kako su iz veledrogerije potvrdili da imaju zadovoljavajuću količinu spomenutog lijeka. 

"Međutim, primijećena je povećana potražnja za brzodjelujućim inzulinima u protekla dva mjeseca, odnosno lijekovima NovoRapid i Fiasp, što je moglo dovesti do kratkotrajnog poremećaja dostupnosti u pojedinim ljekarnama početkom ovog mjeseca.

Dodatno, prema Pravilniku o načinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept, "ako ljekarna nema propisanog lijeka, obvezna ga je na zahtjev osigurane osobe pribaviti najkasnije u roku od 3 dana ili njegovo izdavanje osiguranoj osobi osigurati u drugoj ljekarni", rekli su nam iz HALMED-a.

Dodali su kako nestašice lijekova mogu nastati zbog više razloga – od povećane potražnje, problema u transportu i kašnjenja isporuke sirovina, do poteškoća u proizvodnji i utjecaja globalnih političkih i ekonomskih događaja na farmaceutsku industriju.

Iako povremeno nedostaju pojedini lijekovi, tvrde da na hrvatskom tržištu obično postoje zamjene, a ako ih nema, lijek se može nabaviti iz druge zemlje EU kako bi pacijenti ipak dobili terapiju. No, dijabetičari kažu da u praksi taj proces traje, a vremena često nemaju, pa su prisiljeni posuđivati lijek od drugih.