RUDOLF Höss bio je jedan od najozloglašenijih nacističkih ratnih zločinaca, poznat kao zapovjednik koncentracijskog logora Auschwitz tijekom Drugoga svjetskog rata. Rođen je 25. studenoga 1900. godine u Baden-Badenu u Njemačkoj, u katoličkoj obitelji. Njegov otac Franz Xaver Höss bio je bivši vojnik i strog vjernik koji je želio da sin postane svećenik, no Rudolf je već u mladosti odustao od vjere i kasnije postao ateist. Njegov životni put odveo ga je daleko od tog početnog plana, prema mračnim dubinama nacističke ideologije i zločina protiv čovječnosti.

Rani život i uspon u nacističkoj hijerarhiji

Höss je odrastao u strogom obiteljskom okruženju, a s 14 godina, tijekom Prvog svjetskog rata, pridružio se njemačkoj vojsci. Borio se na istočnom frontu, uključujući bitke u Turskoj i Palestini, gdje je sa 17 godina postao najmlađi dočasnik u njemačkoj vojsci, odlikovan Željeznim križem prve i druge klase.

Nakon rata pridružio se ekstremističkim desničarskim skupinama, a 1922. godine postao je član Nacističke stranke. Godine 1934. pridružio se SS-u na nagovor Heinricha Himmlera, kojeg je iznimno poštovao, često ga smatrajući važnijim od samog Hitlera.

Hössova karijera u SS-u brzo je napredovala. Počeo je u logoru Dachau kao blockführer (zapovjednik bloka), a kasnije je radio u Sachsenhausenu. Godine 1940. imenovan je zapovjednikom novoosnovanog logora Auschwitz u Poljskoj, gdje je proveo tri i pol godine razvijajući i usavršavajući metode masovnog ubijanja.

Pod njegovim vodstvom Auschwitz je postao najveća "tvornica smrti" nacističkog režima, gdje je uvedena uporaba plina Zyklon B za masovna pogubljenja. Procjenjuje se da je tijekom njegova mandata u logoru ubijeno između 1.1 i 2.5 milijuna ljudi, većinom Židova, ali i Roma, Poljaka i drugih.

Höss je bio pedantan i metodičan u svom poslu, često opisivan kao hladan i bezosjećajan. Njegovi memoari, napisani u zatvoru, otkrivaju da je smatrao svoje postupke ispravnima jer je slijedio naredbe nadređenih, posebice Himmlera, koji mu je 1941. osobno naredio provedbu "konačnog rješenja" za Židove u Auschwitzu.

Höss je čak živio sa svojom obitelji - suprugom Hedwig i petero djece - u vili tik uz logor, gdje su vodili naizgled normalan život, odvojen visokim zidom od užasa koji se odvijao nekoliko metara dalje.

Bijeg i skrivanje nakon rata

Nakon pada Trećeg Reicha u svibnju 1945., Himmler je savjetovao Hössu da se sakrije kako bi izbjegao savezničku pravdu. Höss je preuzeo lažno ime "Franz Lang", prerušio se u mornara njemačke mornarice Kriegsmarine i zaposlio se kao poljoprivrednik na farmi u Gottrupelu, blizu Flensburga na sjeveru Njemačke, nedaleko od danske granice. Tamo je proveo gotovo godinu dana živeći skromno i izbjegavajući pozornost. Njegova supruga Hedwig i djeca također su se skrivali, a ona je tvrdoglavo odbijala otkriti njegovo mjesto boravka tijekom savezničkih istraga.

Uhićenje Rudolfa Hössa

Hössovo uhićenje 11. ožujka 1946. godine rezultat je upornosti britanske vojske i jednog čovjeka - Hannsa Alexandera, njemačkog Židova koji je pobjegao u London prije rata i pridružio se britanskim snagama kao lovac na naciste. Alexander, čija je obitelj stradala u Holokaustu, bio je opsjednut pronalaženjem ratnih zločinaca, a Höss je bio na vrhu njegova popisa zbog ključne uloge u Auschwitzu.

Alexanderov tim prvo je pronašao Hedwig Höss i njezinu djecu u ožujku 1946. Podvrgnuta intenzivnom ispitivanju, Hedwig je dugo šutjela, no na kraju je, pod pritiskom i prijetnjom da će njezin sin biti poslan u Sovjetski Savez, otkrila da se Höss skriva pod imenom Franz Lang na farmi blizu Flensburga. Alexander je 11. ožujka 1946. organizirao raciju na farmi.

Britanski vojnici upali su u štalu gdje je Höss spavao, odjeven u pidžamu. U početku je poricao svoj identitet, inzistirajući da je Franz Lang, no Alexander je primijetio da nosi vjenčani prsten. Kada mu je naređeno da skine prsten, na unutarnjoj strani stajalo je urezano ime "Rudolf". To je bio ključni dokaz.

Nakon što je razotkriven, Hössa su fizički napali britanski vojnici, koji su ga tukli do te mjere da je jedva ostao pri svijesti. Alexander je kasnije zaustavio napad, želeći ga živog za suđenje. Höss je potom prebačen u britanski pritvor, gdje je dao detaljno svjedočenje o radu Auschwitza, potvrđujući razmjere zločina. Njegove izjave bile su ključne u Nürnberškim procesima, gdje je svjedočio kao svjedok obrane za neke nacističke čelnike, ali i o vlastitoj krivnji.

Suđenje i kraj

U svibnju 1946. Höss je izručen Poljskoj, gdje mu je suđeno pred Vrhovnim narodnim sudom u Varšavi. Osuđen je na smrt 2. travnja 1947. za zločine protiv čovječnosti. Tijekom zatočeništva u Wadowicama iznenadio je čuvare tražeći ispovijed od katoličkog svećenika, isusovca Władysława Lohna, kojeg je ranije pustio iz logora. Nakon ispovijedi i pričesti Höss je pokazao znakove kajanja, što je zabilježeno u njegovim memoarima i pismima. Pogubljen je vješanjem 16. travnja 1947. u Auschwitzu, na mjestu gdje je nekada upravljao logorom - simboličnom gestom pravde za milijune žrtava.