KLONIRANJE ljudi i drugih primata, moglo bi biti nemoguće zbog temeljne molekularne zapreke, tvrde znanstvenici koji pokušavaju objasniti zašto dosad nisu uspijevali pokušaji kloniranja majmuna.

Stanice kloniranoga primata od samoga se početka ne dijele kako treba, a to izaziva abnormalno miješanje kromosoma koje sprječava čak i sam početak trudnoće, napisali su istraživači sa sveučilišta Pittsburgh u časopisu Science.

"Ovo će iznenaditi većinu ljudi koji se bave kloniranjem", rekao je voditelj istraživanja Gerald Schatten. "Naša studija pokazuje da postoji rupa u procesu. Znamo koliko je duboka i široka i razrađujemo strategije kako bismo je zaobišli."

Deseci kloniranih životinja - uključujući krave, svinje, miševe, koze i mačku - došli su na svijet nakon Dolly, prvoga bića stvorenog iz odrasle stanice. No, to je područje još nesigurno: mnoge životinje okote se mrtve, neke prežive, ali imaju mnoge defekte.

Jedna je skupina u prosincu tvrdila da je klonirala čovjeka, što nikad nije potvrđeno. Drugi liječnik koji pokušava klonirati čovjeka objavio je na internetu preliminarne podatke o kloniranom ljudskom embriju u ranoj razvojnoj fazi, ali bez podataka o kromosomima.

Stručnjaci za kloniranje boje se da bi pokušaj kloniranja čovjeka mogao biti opasan, ne samo zbog brojnih mana s kojima se kote životinje, nego i zato što su pokušaji kloniranja majmuna - genetski mnogo bližima ljudima - uz pomoć tehnike kojom je klonirana Dolly, dosad uvijek završavali neuspjehom.

Za proces kloniranja znanstvenici moraju uzeti neoplođeno jajašce ženskog davatelja, ukloniti genetski materijal i zamijeniti ga novom DNK odrasle stanice životinje koju žele klonirati. Električnim šokom potiču takvu stanicu na diobu. Prođe li sve kako treba, jajašce izraste u embrio koji se može usaditi u surogatnu majku.

Dolly je došla na svijet nakon 277 pokušaja. Za kloniranje rezus majmuna Schattenu i njegovim suradnicima trebala su 724 jajašca iz kojih su se razvila 33 embrija, ali nijedna trudnoća.

Da bi se stanice dijelile kako treba, kromosomi se moraju duplicirati i slagati u točno određenom redoslijedu. Kad se kromosomi nađu na mjestu, stanica se dijeli. Ako se tijekom razvoja ljudskog fetusa kromosomi ne dijele kako treba, javljaju se bolesti poput Downova sindroma ili dolazi do pobačaja.

Schatten se pitao nisu li uzrok neuspješnih kloniranja majmuna baš kromosomske anomalije. I doista, u kloniranim majmunskim stanicama znanstvenici su otkrili deformirane nizove i broj kromosoma.

Zašto? U jajašcima se nalaze proteini koji djeluju kao molekularni pokretači. U primata su ti proteini toliko čvrsto povezani s DNK jajašca da u prvom koraku uklanjanja DNK nestaju i oni što je kobno za nastavak trudnoće.

Ovo je otkriće bitno, kaže dr. Duane Kraemer koji je uspješno klonirao druge životinje na sveučilištu Texas AandM.

Otkriće nije samo nepovoljno za problem reproduktivnog kloniranja. Ono znači da bi srodno polje terapeutskoga kloniranja (uporabe embrionalnih matičnih stanica u medicinskom liječenju) moglo biti još teže. Međutim, ako 95 posto stanica koje rastu u laboratorijskim posudama, ima abnormalne kromosome, preostalih 5 posto moglo bi se ipak iskoristiti.

Kraemer u svojem laboratoriju traži način nadvladavanja problema kombiniranjem kloniranja i starinskog oplođivanja jajašca.

(Hina) dgk dgk