BITKA kod Kranona, koja se odigrala u kolovozu ili rujnu 322. pr. Kr. u Tesaliji (točan datum nije poznat, dosta izvora govori o kolovozu, Britannica spominje rujan), bila je ključna epizoda Lamijskog rata, sukoba između grčkih polisa predvođenih Atenom i makedonskih snaga pod vodstvom Antipatera i Kratera.

Iako je bitka u vojničkom smislu završila bez jasnog pobjednika, njezin ishod imao je dalekosežne posljedice, označivši kraj grčkog otpora makedonskoj hegemoniji i gubitak atenske samostalnosti.

Lamijsk i rat i grčki ustanak

Nakon smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr., njegovo golemo carstvo suočilo se s krizom nasljeđivanja, što je izazvalo političku nestabilnost u Makedoniji i njezinim područjima. Grčki polisi, posebice Atena, vidjeli su priliku za oslobađanje od makedonske vlasti.

Pod vodstvom atenskog govornika Hipereida i generala Leostena, Atena je okupila savez grčkih polisa, uključujući Etoljane i Tesalce, kako bi se suprotstavila makedonskom regentu Antipateru. Ovaj sukob, poznat kao Lamijski rat, započeo je 323. pr. Kr. s početnim uspjesima grčkog saveza. Atenjani i njihovi saveznici porazili su Makedonce kod Plateje u Beociji, a Antipater je bio prisiljen potražiti utočište u utvrđenom gradu Lamiji, gdje je bio pod opsadom.

Međutim, ravnoteža snaga promijenila se dolaskom makedonskih pojačanja iz Azije pod vodstvom Kratera, iskusnog generala koji je zapovijedao značajnim snagama. Oslobođen opsade, Antipater je udružio snage s Kraterom i krenuo prema Tesaliji, gdje su se grčke snage, predvođene atenskim generalom Antifilom i tesalijskim konjičkim zapovjednikom Menonom iz Farsala, pripremale za odlučujuću bitku.

Grčki savez imao je oko 25.000 pješaka i 3.500 konjanika, dok su Makedonci raspolagali s nadmoćnijom vojskom od 40.000 pješaka, 3.000 praćkaša i strijelaca te 5.000 konjanika.

Tijek bitke

Bitka kod Kranona odigrala se na ravnici u Tesaliji, terenu koji je favorizirao makedonsku vojsku zbog njihove brojčane nadmoći i snažne konjice. Antifil, svjestan kvalitete tesalijske konjice, odlučio je započeti bitku konjičkim okršajem, nadajući se da će nadjačati makedonske snage u početnoj fazi.

Tesalijska konjica, poznata po svojoj vještini, isprva je pružila snažan otpor, ali kada je Antipater pokrenuo svoju pješadiju, uključujući teško naoružane falange, grčke snage počele su gubiti tlo.

Kako je makedonska pješadija napredovala, grčka konjica bila je prisiljena povući se, a pješaštvo se reorganiziralo na obližnjem brežuljku kako bi pružilo posljednji otpor. Unatoč ovom pokušaju, Antifil i Menon shvatili su da je makedonska nadmoć prevelika.

Sljedećeg dana, Antifil je poslao izaslanstvo Antipateru tražeći uvjete predaje. Antipater je odbio pregovarati s grčkim savezom kao cjelinom, inzistirajući da svaki polis pregovara zasebno. Ova strategija oslabila je jedinstvo pobunjenika, a makedonske snage iskoristile su priliku za osvajanje tesalijskih gradova, dodatno slomivši otpor.

Iako je bitka rezultirala relativno malim gubicima - oko 500 grčkih i 130 makedonskih vojnika - njezin strateški značaj bio je ogroman. Grčke snage, suočene s nedostatkom resursa i raspadom saveza, izgubile su volju za daljnjom borbom, što je označilo kraj Lamijskog rata.

Posljedice bitke

Ishod Bitke kod Kranona imao je duboke posljedice za Grčku. Atena, glavni pokretač ustanka, bila je prisiljena prihvatiti ponižavajuće uvjete mira. Makedonci su nametnuli oligarhijski sustav vlasti, čime je atenska demokracija, simbol grčke političke tradicije, ukinuta.

Promakedonski političari preuzeli su vlast, a garnizon je postavljen u Pireju kako bi se osigurala poslušnost. Ključne figure ustanka, uključujući govornika Hipereida, pogubljene su, dok je znameniti orator Demosten počinio samoubojstvo kako bi izbjegao zarobljavanje.

Poraz je također označio gubitak atenske pomorske moći. Nakon što je makedonska flota uništila atensku u Bitci kod Amorgosa, Atena je izgubila kontrolu nad morem, što je dodatno oslabilo njezin položaj. Ostali grčki polisi, poput Etoljana i Tesalaca, postupno su se podvrgli makedonskoj vlasti, čime je učvršćena hegemonija Makedonije nad Grčkom.

Značaj i nasljeđe

Bitka kod Kranona bila je prijelomni trenutak u povijesti antičke Grčke, označivši kraj doba neovisnih polisa i uspon makedonske dominacije. Lamijski rat bio je posljednji značajan pokušaj grčkih polisa da se oslobode stranih gospodara, ali poraz kod Kranona pokazao je nemoć razjedinjenih grčkih snaga pred organiziranom makedonskom vojskom. Gubitak atenske demokracije i samostalnosti imao je trajne posljedice, jer je Grčka ušla u helenističko doba pod kontrolom makedonskih dinastija.

Događaj je također istaknuo stratešku genijalnost Antipatera, čije je odbijanje kolektivnih pregovora razbilo grčki savez, dokazujući važnost političke strategije u ratovanju. Iako je bitka bila taktički neodlučena, njezin politički i simbolički značaj učvrstio je makedonsku vlast, postavivši temelje za daljnje borbe za vlast unutar Aleksandrova carstva.