NA VJETROVITOJ visoravni iznad Arapskog mora Sena Keybani nježno drži mladicu visine jedva do gležnja. Mlada biljka, zaštićena improviziranom ogradom od drva i žice, pripada vrsti drva zmajeve krvi, stablu koje raste isključivo na jemenskom otoku Sokotri, a danas teško preživljava pod sve većim pritiscima klimatskih promjena, piše CNN.

"Gledati kako ta stabla umiru je kao da gubiš vlastito dijete", kaže Keybani, čija obitelj vodi rasadnik posvećen očuvanju ove vrste. Ovo drvo, prepoznatljivo po krošnjama u obliku gljive i crvenom soku koji teče njegovim deblom, nekada je raslo u velikom broju. No sve češći razorni cikloni, ispaša invazivnih koza i desetljeće građanskog rata u Jemenu doveli su ovu vrstu i cijeli jedinstveni ekosustav do ruba propasti.

Sokotra je dom 825 biljnih vrsta, od kojih trećina ne postoji nigdje drugdje

Sokotra, udaljena oko 240 kilometara od Afričkog roga, često se uspoređuje s Galapagosom zbog iznimnog biološkog bogatstva - dom je 825 biljnih vrsta, od kojih trećina ne postoji nigdje drugdje. Među njima su i tzv. stabla "boce" te mirisna stabla tamjana. No upravo zmajevo drvo najviše plijeni pažnju te svojim nadrealnim izgledom privlači oko 5000 turista godišnje.

Turisti moraju angažirati lokalne vodiče i odsjesti u kampovima koje vode sokotranske obitelji kako bi novac ostao u lokalnoj zajednici. "Zahvaljujući turizmu živimo bolje nego ljudi na kopnu", kaže Mubarak Kopi, voditelj turizma na Sokotri.

"Kad izgubiš ta stabla, gubiš sve"

No to drvo nije samo turistička atrakcija, ono je ključ cijelog ekosustava. Njegove krošnje hvataju vlagu iz magle i kiše i usmjeravaju je u tlo, pomažući biljkama u suhoj klimi. "Kad izgubiš ta stabla, gubiš sve - tlo, vodu, cijeli ekosustav", upozorava belgijski biolog Kay Van Damme, koji na Sokotri radi još od 1999.

Znanstvenici poput Van Dammea upozoravaju da bi bez konkretne intervencije ta stabla mogla nestati kroz nekoliko stoljeća, zajedno s brojnim drugim vrstama. "Uspjeli smo uništiti većinu prirode na mnogim otocima svijeta. Sokotra je mjesto gdje još možemo nešto učiniti, ali ako ne učinimo, krivica će biti isključivo na nama."

Cikloni čupaju stoljetna stabla

Na visoravni Firmihin, gdje se nalazi najveća preostala šuma zmajevih stabala, tisuće širokih krošnji uzdižu se iznad stjenovitog krajolika. Kroz gusto granje lete sokotranski čvorci dok egipatski lešinari lebde nošeni vjetrom. U podnožju se koze provlače kroz kamenito raslinje.

Učestalost jakih ciklona iznad Arapskog mora značajno je porasla posljednjih desetljeća, pokazuje studija iz 2017. objavljena u časopisu Nature Climate Change. Sokotranska zmajeva stabla sve više stradavaju. Dvostruki udar ciklona 2015. godine, bez presedana po snazi, iščupao je tisuće stabala starih i preko 500 godina. Novi ciklon pogodio je otok i 2018.

Kako emisije stakleničkih plinova rastu, očekuje se i jačanje oluja. "Klimatski modeli širom svijeta predviđaju sve povoljnije uvjete za tropske ciklone", upozorava Hiroyuki Murakami, klimatolog iz američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu.

Koze uništavaju mlada stabla

No cikloni nisu jedina prijetnja. Za razliku od, primjerice, hrastova koji godišnje narastu i do 90 cm, zmajeva stabla rastu svega 2 do 3 cm godišnje. Do trenutka kad bi trebala sazreti, mnoga već propadnu jer ih pojedu koze. 

Koze, koje slobodno lutaju otokom, invazivna su vrsta i uništavaju mladice prije nego što stignu ojačati. Jedina mjesta gdje mlada stabla imaju šansu za preživljavanje su ograđeni rasadnici.

"Većina šuma koje smo istražili sadrže isključivo starija stabla - nema mladica, nema regeneracije", kaže Alan Forrest iz Kraljevskog botaničkog vrta u Edinburghu. Obitelj Keybani vodi jedan od ključnih rasadnika koji štite stabla od koza. "U takvim ograđenim prostorima struktura vegetacije je mnogo zdravija i otpornija na klimatske promjene", dodaje Forrest.

Rat ugrožava očuvanje

Očuvanje prirode dodatno otežava dugotrajni građanski rat u Jemenu. Sukobi između međunarodno priznate vlade, koju podupire Saudijska Arabija, i Hutija, šijitske skupine koju podržava Iran, prelili su se i izvan granica zemlje. Napadi Hutija na Izrael i trgovačke brodove u Crvenom moru izazvali su osvetničke napade Izraela i zapadnih zemalja, dodatno destabilizirajući regiju.

"Vlada Jemena trenutno ima 99 problema", kaže Abdulrahman Al-Eryani, savjetnik organizacije Gulf State Analytics iz Washingtona. "Prioritet je stabilizacija zemlje i osiguranje osnovnih usluga poput struje i vode. Baviti se klimom bio bi luksuz."

Zbog nedostatka nacionalne potpore očuvanje je prepušteno lokalnom stanovništvu. No resursa je malo. "Sada postoji samo nekoliko malih ekoloških projekata, to nije dovoljno", kaže lokalni vodič Sami Mubarak.

Pokazuje klimave drvene stupove ograde rasadnika obitelji Keybani. Kiša i vjetar ih brzo unište. "Čvršće ograde od betona puno bi pomogle", kaže. "Potrebno je da lokalne vlasti i jemenska vlada konačno stave zaštitu prirode među prioritete."