Tekst: L.J., J.Š., I.Kri.
Foto: AFP

AMERIČKI predsjednik Barack Obama jučer je posjetio područje pogođeno istjecanjem nafte u Meksičkom zaljevu te je obećao da će učiniti sve kako bi pomogao stanovnicima iz toga područja i ekonomiji u oporavku od teške katastrofe.

"Želimo zaustaviti curenje, želimo pokupiti i očistiti naftu i želimo pomoći ljudima iz ove regije da se što prije vrate u svoje normalne živote", kazao je Obama. Okružen sa desetak političara iz područja Meksičkog zaljeva naftnu mrlju je nazvao napadom na njihove obale, ljude, lokalnu ekonomiju i zajednicu.

U posjetu je čuo i priče ribara koji ne znaju kada će im stići novac za štete nastale istjecanjem nafte. Trenutno na čišćenju mrlje radi oko 20 tisuća ljudi, uključujući i 1400 pripadnika Nacionalne garde. Obama je kazao da će biti "lijepa vijest", ako BP-ova taktika nazvana "top kill" da rezultate i zatvori se bušotina, no rekao je da se u ovim trenutcima obavljaju i drugi napori koji bi trebali dati isti cilj.  Zatražio je da se na mjestu katastrofe utrostruči broj ljudi koji rade na čišćenju obala.

Snimka istjecanja nafte postala internetski hit

Ekološkoj katastrofi u Meksičkom zaljevu još se ne nazire kraj. Iako se isprva činilo kako će operacija "top kill" - upumpavanje velikih količina blata u naftnu bušotinu - donijeti uspjeh, ubrzo se pokazalo kako curenje nafte i plina ipak nije zaustavljeno.

Tijekom jučerašnjeg dana napokon je iz British Petroleuma stiglo i priznanje o razmjerima i posljedicama eksplozije na bušotini Deepwater Horizon 20. travnja. Glavni predstavnik BP-a ocijenio je tako kako se u Meksičkom zaljevu događa ekološka katastrofa iako je ranije tvrdio da razmjeri onečišćenja neće biti toliko veliki.

"Tvrtka British Petroleum privremeno je jučer (u četvrtak) obustavila upumpavanje u bušotinu jer je brod iz kojega se ispumpava ostao bez blata. Upumpavanje se nastavlja u večernjim satima kada će ga na istom mjestu zamijeniti novi brod", izvijestio je javnost Doug Suttles, glavni operativni dužnosnik BP-a, na konferenciji za tisak, dodajući kako je u smanjenju istjecanja nafte ipak ostvaren napredak.

Ubrzo nakon što je na internetu omogućeno uživo praćenje bušotine i njezina zatrpavanja ona je postala hit te milijuni ljudi u svijetu prate uspijeva li BP u svojim naporima.

BP i savezne vlasti lagali o količini nafte koja istječe

Suttles je kazao i kako im je plan u mješavinu kojom se puni bušotina dodati komadiće gume kako bi začepili cijev koja ispušta naftu. Radi se o postupku koji se u industriji naziva "junk shot". Operacija "top kill" trebala bi završiti betoniranjem bušotine, a javnost će se morati strpiti barem još jedan dan kako bi se znao uspjeh operacije.

Marcia McNutt, direktorica američkog Instituta za geološka istraživanja, izjavila je u četvrtak na konferenciji za novinare kako su ekipe znanstvenika utvrdile da iz bušotine Deepwater Horizon dnevno istječe između 12 i 19 tisuća barela nafte, a ne 5 tisuća kako su tvrdili BP i savezna vlada. Prema tim podacima, do sada je u more isteklo između 77 i 122 tisuće tona nafte, čime je ova ekološka katastrofa postala veća i od potonuća tankera Exxon Valdez 1989. kod Aljaske, kada je u more isteklo 50 tisuća tona nafte.

Iz oštećenih instalacija bušotine nafta istječe već 38 dana, točnije od 20. travnja.

Uragan u kombinaciji s naftom onečistio bi i kopno

Sezona uragana koja se predviđa u području pogođenom onečišćenjem, sljedeći je faktor koji naročito zabrinjava znanstvenike te dodatno komplicira ekokatastrofu u Meksičkom zaljevu. Ne samo što se ne može previdjeti kako bi se nafta tijekom uragana redistribuirala, već se ne zna ni kako bi ona utjecala na uragan.

Profesor meteorologije Jennis Evans smatra kako bi uragan mogao raširiti naftu po površini mora ili bi je pak mogao pomiješati s vodom, zbog čega bi potonula. Oba moguća scenarija svakako su katastrofalna. Bude li se nafta pod utjecajem uragana širila horizontalno, onečistit će obalni pojas, a bude li se kretala vertikalno, uništit će morsku floru i faunu.

Pretpostavlja se i kako bi nafta mogla usporiti jačanje uragana. Naime, isparena oceanska voda "hrani" uragan i pojačava ga. Sloj nafte na površini vode spriječio bi to isparavanje, a time i jačanje uragana.

Mnogo pesimističniju teoriju ima meteorolog Chad Meyers koji upozorava kako bi opasna mješavina nafte i vode mogla dovesti do još veće katastrofe, i to ne na moru, već na obali. "Svi vjetrovi sručit će se prema centru uragana, što će stvoriti jedan veliki val. On će pomesti plaže i obalni pojas, no usmjeri li se prema kopnu, mogao bi onečistiti kilometre zemlje", objasnio je Meyers.

Američka vojska gradi umjetne otoke da zaustavi onečišćenje?

AFP javlja da će se u sanaciju štete zbog toga uključiti i američka vojska, koja bi između platforme i kopna trebala nasuti nekoliko brana i tako stvoriti niz umjetnih otoka dužine 75 kilometara. Ti bi otoci trebali umanjiti onečišćenje.

No, određen broj stručnjaka nije uvjeren da će ovo rješenje uroditi plodom. Zbog toga zapovjednik obalne straže Thad Allen predlaže da se najprije naspe jedan dio i donese procjena koliko bi ukupni projekt mogao biti efikasan. "Za kompletan završetak projekta nasipanja umjetnih otoka moglo bi nam trebati i do godinu dana", kaže Allen.

Prosvjednici se polijevali naftom

Veća grupa prosvjednika, umjetnika i aktivista okupila se u petak ispred benzinske stanice BP-a na Manhattanu. Prosvjednici su se polijevali naftom  te pozvali BP na odgovornost. Apelirali su i da se spriječi nastavak daljnje ekološke katastrofe.