SKANDALOZNA gradnja vojnog nebodera u Zagrebu dobila je svoj prvi sudski rasplet. Index doznaje da je Trgovački sud u Zagrebu danas donio nepravomoćnu presudu prema kojoj država mora građevinskoj tvrtki Lavčević i tvrtkama koje su povezane s njom isplatiti gotovo 600000 eura zbog neplaćenih radova, dodatnih troškova i sudskih troškova. S kamatama koje teku još od 2021. godine taj će iznos biti znatno veći.

Presuda otkriva niz problema u pripremi i provedbi projekta. Sud je utvrdio da su zbog propusta u projektnoj dokumentaciji, naknadnih zahtjeva MORH-a i promjena projektantskih rješenja radovi trajali znatno dulje od ugovorenog roka. Dio troškova država je odbijala platiti, no sud je sada prihvatio zahtjeve izvođača.

Riječ je o smještajnoj zgradi Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman", projektu čije je brojne probleme prva počela javno razotkrivati novinarka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov. Njezina višegodišnja istraživanja upozoravala su na poskupljenja, kašnjenja i ozbiljne građevinske nedostatke.

MORH izgubio spor, državi stiže račun s kamatama

Prema nepravomoćnoj presudi, država mora izvođačima isplatiti 450419 eura za radove i dodatne troškove koje MORH nije priznao. Uz to mora platiti još 145840 eura sudskih troškova.

Ukupno je riječ o 596260 eura, bez kamata. Presuda nije pravomoćna i MORH se na nju može žaliti Visokom trgovačkom sudu.

Gradnja trebala trajati 16 mjeseci, protegla se na 40

Ugovor o izgradnji vojnog nebodera sklopljen je još u studenom 2016. godine. Početna ugovorena vrijednost radova iznosila je 47,36 milijuna kuna, a rok za završetak bio je 16 mjeseci. Međutim, gradnja je trajala približno 40 mjeseci. Tijekom radova mijenjali su se projektni zahtjevi, ugovarali dodatni poslovi i produljivali rokovi.

Sud je utvrdio da su razlozi produljenja gradnje bili na strani MORH-a kao naručitelja.

Građevinski vještak ustanovio je da projektna dokumentacija nije bila dovoljno razrađena te da su pojedini dijelovi izvedbenog projekta nedostajali. Na odgovore o nekim tehničkim rješenjima čekalo se dva do tri mjeseca, a neka pitanja nisu bila riješena ni znatno kasnije.

Projektantska rješenja mijenjana su čak i nakon što su određeni radovi već bili naručeni ili djelomično izvedeni.

Sud utvrdio da je MORH odgovoran za kašnjenje

U obrazloženju presude sud je naveo da je do produljenja rokova došlo zbog "nejasnih detalja projekta i/ili neizrađenih dijelova izvedbenog projekta", promjena projektantskih rješenja i naknadnih zahtjeva naručitelja. Među problemima spominju se neriješena pitanja spuštenih stropova, protupožarnog brtvljenja u kuhinji, vanjske ograde, strojarskih instalacija i sustava hlađenja.

Dodatne zastoje uzrokovalo je i kašnjenje s odabirom materijala za završne radove. Zbog svega toga izvođaču su nastali dodatni troškovi povezani s produljenim boravkom na gradilištu, organizacijom radova i režijskim izdacima. Sud je prihvatio nalaz vještaka prema kojem ti troškovi za dodatnih 19,42 mjeseca iznose 229720 eura.

MORH je tvrdio da su režijski i drugi troškovi već uključeni u ugovorenu cijenu. Sud je odbio takvo tumačenje jer se prvotna cijena temeljila na planiranoj gradnji od 16 mjeseci, a ne na znatno duljem razdoblju.

U troškovniku nedostajala jedna riječ. Država to skupo plaća

Posebno je zanimljiv dio presude koji se odnosi na armaturu korištenu za temeljenje nebodera. U ugovornom troškovniku bila je predviđena izrada i ugradnja armaturnih koševa, ali nije bila navedena nabava armature. MORH je tijekom sudskog postupka tvrdio da je izvođač morao znati da ugovorena cijena uključuje i nabavu čelika potrebnog za izgradnju temelja.

Lavčević je tvrdio suprotno, odnosno da je nabava armature zaseban trošak koji nije bio obuhvaćen tom stavkom.

Sud je prihvatio argumente izvođača. "Sud zaključuje da je ovdje došlo do propusta države odnosno MORH-a (projektanta koji izrađuje troškovnik)," navodi se u obrazloženju presude.

Dodatna skela zbog neobičnog oblika zgrade

Još jedan spor nastao je zbog građevinske skele. Vojni neboder ima specifičan, zaobljen oblik i kose dijelove pročelja, zbog čega je izvođač morao postaviti dodatni unutarnji red skele i posebne konzole.

MORH je priznao i platio 4650 četvornih metara skele, dok je izvođač obračunao ukupno 7032,53 četvorna metra. Sud je utvrdio da su dodatne konstrukcije bile potrebne za sigurno izvođenje fasaderskih radova. To su tijekom postupka potvrdili i svjedoci koji su sudjelovali u nadzoru gradnje. Država zato mora platiti još 22767 eura.

Zašto je projektant odabrao skuplji parket?

Spor je nastao i oko izbora parketa. Prema ugovorenom troškovniku bio je predviđen troslojni parket, no projektant je tijekom izvođenja radova inzistirao na drukčijem, skupljem rješenju. Izvođač je prvotno ponudio povoljniji trolamelni parket, ali projektant nije prihvatio ponuđene uzorke te je na kraju izabran jednolamelni parket.

Cijena prvotnog parketa iznosila je 212 kuna po četvornom metru, dok je odabrani parket stajao 337,56 kuna. MORH je odbio platiti razliku, smatrajući da je ugrađeni parket odgovarao ugovornim zahtjevima.

Sud je, međutim, prihvatio da je promjena vrste parketa uzrokovala dodatni trošak te izvođačima dosudio još 46309 eura.

Ministarstvo obrane tijekom postupka u cijelosti je osporavalo zahtjeve Lavčevića. Tvrdilo je da su svi radovi i troškovi bili obuhvaćeni ugovorom i njegovim dodacima te da izvođač nema pravo na dodatna plaćanja. MORH je osporavao i zaključke građevinskog vještaka te predložio novo vještačenje. Sud taj prijedlog nije prihvatio.