U DRAMATIČNOM preokretu, američki predsjednik Donald Trump jučer je na društvenim mrežama objavio da su Indija i Pakistan, nakon četiri dana žestokih sukoba duž granice, pristali na "potpuni i trenutačni prekid vatre".

No iza kulisa ključnu su ulogu odigrali američki diplomati, tajni komunikacijski kanali i regionalni posrednici koji su pomogli spriječiti da se situacija između dviju nuklearno naoružanih zemalja pretvori u otvoreni rat, piše BBC. Ipak, samo nekoliko sati nakon objave dogovora dvije su se strane ponovno međusobno optuživale za nova kršenja, što je odmah pokazalo koliko je primirje zapravo krhko.

Indija je optužila Pakistan za "višestruka kršenja", dok je Islamabad tvrdio da ostaje posvećen prekidu vatre, naglašavajući da njihove snage pokazuju "odgovornost i suzdržanost".

Sukob koji je prijetio eskalacijom

Prije Trumpove objave činilo se da Indija i Pakistan nezaustavljivo klize prema ratu. Nakon napada militanata u kojem je ubijeno 26 turista u indijskom dijelu Kašmira, indijska vojska izvela je zračne udare na teritoriju Pakistana i pakistanskog Kašmira. Uslijedili su dani zračnih borbi, topničkih razmjena i u subotu ujutro međusobne optužbe za raketne napade na vojne baze. Retorika je bila žestoka – obje strane tvrdile su da su nanijele ozbiljnu štetu protivniku i osujetile njegove napade.

Tanvi Madan, viša suradnica u washingtonskom institutu Brookings, istaknula je da je ključni trenutak možda bio telefonski poziv američkog državnog tajnika Marca Rubija pakistanskom vojnom zapovjedniku Asimu Muniru 9. svibnja. "Još uvijek ne znamo sve uloge međunarodnih aktera, ali je jasno da su barem tri zemlje – SAD, Velika Britanija i Saudijska Arabija – proteklih dana radile na smirivanju situacije", rekla je.

Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar izjavio je da je u diplomatski proces bilo uključeno čak "tridesetak zemalja", među kojima i Turska, Saudijska Arabija te SAD. Madan je ustvrdila kako ostaje pitanje bi li se daljnja eskalacija mogla spriječiti da je američki poziv stigao ranije – odmah nakon prvih indijskih udara.

Amerikanci ključni u smirivanju krize

Ovo nije prvi put da Washington posreduje u napetostima između Indije i Pakistana. Bivši američki državni tajnik Mike Pompeo u svojim memoarima tvrdi da je 2019. bio probuđen kako bi razgovarao s indijskim dužnosnikom koji je sumnjao da Pakistan priprema nuklearno oružje.

Bivši indijski veleposlanik u Pakistanu Ajay Bisaria naknadno je izjavio da je Pompeo vjerojatno preuveličao i rizik i američku ulogu, no i sada mnogi smatraju da je Washington ponovno bio ključan.

"SAD je bio najvažniji vanjski posrednik. Iako će vjerojatno preuveličati svoju ulogu, zapravo su imali ključni diplomatski utjecaj – možda i pojačali indijske stavove prema Islamabadu", rekao je Bisaria za BBC.

Prvo su promatrali pa se uključili

Zanimljivo je da su se SAD u početku držale po strani. Kako su tenzije rasle, američki potpredsjednik JD Vance rekao je da se Washington neće miješati u sukob koji "nije njihova stvar". "Mi ne možemo kontrolirati ove zemlje. Indija ima svoje zamjerke prema Pakistanu i obrnuto. Ne možemo im narediti da polože oružje. No nastavit ćemo djelovati diplomatskim putem", rekao je Vance u televizijskom intervjuu.

Trump je bio nešto optimističniji: "Poznajem čelnike obje zemlje i želim da pronađu rješenje... Nadam se da će sada stati."

Pakistanski obrambeni analitičar Ejaz Haider izjavio je da je američka uloga bila slična prijašnjima, ali s jednom važnom razlikom – ovaj put nisu odmah intervenirali, već su čekali da vide kako će se situacija razvijati.

U Pakistanu su istodobno stizale poruke o vojnoj odmazdi, ali i pozivi na sjednicu Nacionalnog zapovjednog tijela – tijela koje upravlja nuklearnim oružjem, što je bio jasan podsjetnik na nuklearnu prijetnju. U tim trenucima uključio se Rubio. "SAD je bio presudan. Do ovog ishoda ne bi došlo bez Rubijevih napora", rekao je Ashley J. Tellis iz Carnegie fondacije.

Pomogle su i snažnije veze Washingtona i New Delhija. Osobni odnos između Modija i Trumpa, kao i američki strateški i gospodarski interesi u regiji, dali su SAD-u dodatnu težinu.

Indijski diplomati izdvajaju tri paralelna diplomatska kanala: američko-britanski pritisak, saudijsko posredovanje te izravnu komunikaciju između savjetnika za nacionalnu sigurnost Indije i Pakistana.

Primirje bez čvrstih jamstava

Iako se činilo da SAD u početku oklijeva, u konačnici su preuzeli ulogu ključnog posrednika između dviju nuklearnih sila. Ipak, ostaje pitanje koliko će primirje potrajati. Neki indijski mediji tvrde da je prekid vatre zapravo dogovoren izravno između visokih vojnih dužnosnika, bez američkog posredovanja.

"Ovo je vrlo krhko primirje. Dogovoreno je u žurbi, u trenutku ekstremnih tenzija. Indija ga očito tumači drukčije nego SAD i Pakistan", rekao je za BBC analitičar Michael Kugelman. "Budući da je sve sklopljeno na brzinu, vjerojatno nedostaju čvrsta jamstva i mehanizmi osiguranja koji bi inače bili nužni u ovako osjetljivoj situaciji."