AKTUALNI predsjednik SAD-a Donald Trump mijenja globalni poredak novom američkom vanjskom politikom koju je okrenuo naglavačke, analizira Newsweek.

Njegova strategija temelji se na stavu "Amerika na prvom mjestu", protivljenju globalizmu, sklonosti provociranju tradicionalnih saveznika i želji za brzim političkim pobjedama.

Administracija predsjednika Trumpa od prvog dana pokušava preoblikovati američke odnose s ostatkom svijeta. Jedna od konstanti bila je kritika NATO-a, koji Trump optužuje da iskorištava Sjedinjene Države.

Totalni zaokret

Taj stav potkrijepljen je i procurjelim porukama iz privatne grupne komunikacije među Trumpovim dužnosnicima. Potpredsjednik J.D. Vance u jednoj je poruci napisao: "Mrzim to što opet spašavamo Europu", na što je ministar obrane Pete Hegseth odgovorio: "Potpuno dijelim tvoje gađenje prema europskom iskorištavanju. To je JADNO."

Trump je više puta izrazio nezadovoljstvo američkim troškovima rata u Ukrajini. Tijekom posjeta Volodimira Zelenskog Bijeloj kući u veljači došlo je do otvorenog sukoba dvojice predsjednika. Trump je Zelenskog optužio da se "kocka s Trećim svjetskim ratom", da nije zahvalan te ga nazvao "nepoštenim".

Dok traži mirovne dogovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Trump istovremeno vodi carinski rat s tradicionalnim partnerima poput Kanade. Uz to, njegova administracija ozbiljno razmatra preuzimanje Grenlanda.

"Početak Trumpova mandata jedan je od najuzbudljivijih još od vremena kad je Gorbačov preuzeo vrh Sovjetskog Saveza", rekao je Barry Scott Zellen, znanstvenik sa Sveučilišta Connecticut koji se bavi geopolitikom. "Ali Gorbačovljevi rizici na kraju su doveli do raspada sustava. Hoće li Trumpova politika imati sličan učinak?"

Ukrajina i Rusija

Tijekom kampanje Trump je tvrdio da će zaustaviti rat u Ukrajini u roku od 24 sata. To se nije dogodilo, ali je inicirao pregovore o mirovnim rješenjima koja uključuju priznanje ruske kontrole nad teritorijima osvojenima nakon 2014. i blokadu ukrajinskog ulaska u NATO – što je oštar zaokret u odnosu na bivšeg predsjednika Joea Bidena, koji je naglašavao da Ukrajina pripada NATO-u i bio protiv prepuštanja ruskih osvojenih teritorija.

"Administracija želi brze rezultate i u slučaju da ih ne postigne, lako će prijeći na neku drugu temu", rekla je Feryal Cherif s Koledža Bellarmine, ističući da se ne ulazi dublje u stvarne uzroke sukoba.

Zellen podržava Trumpove poteze, rekavši da se radi o ratu "koji Amerikanci plaćaju, a s kojim se ne osjećaju povezanima". Također hvali ideju da SAD dobije pristup ukrajinskim nalazištima rijetkih metala kao oblik povrata za vojnu pomoć, tvrdeći da bi američki radnici na ukrajinskom tlu služili i kao jamstvo sigurnosti.

NATO i Europa

Trump otvoreno prijeti izlaskom iz NATO-a ili barem povlačenjem američkih trupa iz Europe ako saveznici ne počnu "plaćati svoj dio". U ožujku je rekao: "Ako ne plate, neću ih braniti."

"Trump je jedinstven jer saveznike vidi kao teret, a ne prednost", izjavio je profesor James Goldgeier sa Sveučilišta American. Upozorava da Europa sve više shvaća da se ne može osloniti na SAD kao garanta sigurnosti i da će morati ozbiljno ulagati u vlastitu obranu.

Bivši šef Norman Paterson škole za međunarodne odnose, Fen Hampson, kaže kako Trump šteti američkom ugledu: "Ključni saveznici više ne vjeruju da će SAD poštovati svoje obveze, bilo u NATO-u, trgovini ili u obrani liberalnog poretka."

Ipak, Zellen brani Trumpovu poziciju: "Vrijeme je da Europa počne plaćati obranu koju su im desetljećima subvencionirali američki radnici."

Sukob s Kanadom

Trump je u više navrata govorio o tome da bi Kanada trebala postati 51. američka savezna država. Istodobno je pokrenuo trgovinski rat, što je dovelo do zabrana određenih američkih proizvoda u Kanadi.

"Jedna od najtežih zemalja za pregovore je Kanada", rekao je u ožujku za Fox News. Izjavio je da SAD godišnje "subvencionira Kanadu s 200 milijardi dolara", premda službeni podaci govore o deficitu od 63,3 milijarde dolara.

Kanadska javnost, prema riječima Hampsona, burno je reagirala: "Glavno pitanje na izborima postalo je tko će bolje štititi kanadske interese od Trumpa." Dugoročno, dodaje, Kanada će tražiti jače veze s Europom i Azijom kako bi smanjila ovisnost o SAD-u.

Najave o kupovini Grenlanda

Trumpova ideja o kupnji Grenlanda naišla je na podsmijeh i otpor političara u Danskoj i samom Grenlandu. No američka administracija ne odustaje. Trump je rekao da će SAD ići "koliko god daleko treba" kako bi osigurao kontrolu nad tim arktičkim teritorijem.

Thomas Gift sa Sveučilišta UCL smatra da je to "crvena haringa" – namjerno provokativna izjava kojom Trump želi zbuniti političke protivnike. S druge strane, Zellen tvrdi da bi američko preuzimanje Grenlanda osnažilo sigurnosnu arhitekturu Sjeverne Amerike.

No danski stručnjak za Arktik Ulrik Pram Gad kaže da je ta ideja "čista fantazija": "Grenlanđani su gotovo jednoglasno protiv bilo kakve povezanosti sa SAD-om. To nije teritorij koji se može vojno zauzeti – bez putova, u ledu, napadači bi se vrlo brzo pretvorili u izgubljene turiste koje treba spašavati."

Bliski istok i Gaza

Trumpova administracija također pokušava pokrenuti prekid vatre između Izraela i Hamasa, a najkontroverznija izjava bila je da SAD treba "preuzeti Gazu". "SAD će preuzeti Gazu i mi ćemo to dobro odraditi. Bit ćemo odgovorni za uklanjanje eksploziva i oružja", izjavio je Trump u veljači.

Feryal Cherif smatra da takav pristup može donijeti kratkoročne rezultate, ali bez rješavanja temeljnih uzroka sukoba, otpor izraelskoj politici neće nestati.

Trumpova vanjskopolitička doktrina, prema riječima Thomasa Gifta, počiva na načelu: "Prvo prijeti, onda razgovaraj." Cilj nije izgradnja odnosa već isključivo koristi.

Zellen dodaje da su promjene koje Trump donosi tek početak: "Europa je već prelivena krvlju Ukrajinaca i američkim novcem. Sljedeće bi moglo biti pripajanje Grenlanda, pa možda i dijelova kanadskog Arktika. Pred nama su možda tri nova redizajna karte svijeta."