U SAMO 24 sata i nakon četiri kruga glasanja konklava je iznjedrila iznenađenje: iako je u prvom krugu prednost imao kardinal Pietro Parolin s 49 glasova, već u poslijepodnevnim satima prevagu je odnio američki kardinal Robert Francis Prevost, koji je, prema neslužbenim procjenama, prešao brojku od 89 glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu. Tako je u svega nekoliko sati preokrenut tijek izbora koji je u početku djelovao predvidivo, piše Alberto Melloni, novinar talijanskog lista Corriere della Sera, pozivajući se na izvore iz konklave.

Kao i u izboru pape Franje 2013. godine, i ovaj je put presudila dinamika unutar same konklave. Dio glasova preusmjeren je s Parolina na Prevosta, dok su drugi stigli od onih koji su u početku priželjkivali još izraženijeg nasljednika Franjine linije ili kandidata iz nekog daljeg dijela svijeta, piše Melloni.

"Ironično, upravo su nastojanja da se izborima nametne snažan antibergoglijevski zaokret oslabila šanse onih koji su to htjeli ostvariti", dodaje Melloni. Ipak, kaže, ove informacije treba uzeti s rezervom.

Prevost, američki kardinal i član reda augustinaca, izabrao je ime Lav XIV. upisavši se na popis papa koji su nosili ime koje predstavlja kontinuitet u crkvenoj tradiciji.

Papa Lav XIV. jasno se distancirao od ideje da bude "prijelazno rješenje" između Franjina nasljeđa i zaokreta. U svom je prvom obraćanju zahvalio isključivo papi Franji, ali ne zbog karijere koju mu je omogućio, nego zbog sinodalnog procesa koji je u mnogim mjesnim crkvama već u tijeku i koji je, kako je naglasio, odlučan nastaviti.

Iako sinoda ne izaziva opće oduševljenje ni u pogledu sadržaja ni u pogledu forme, Prevostova spremnost da je nastavi pokazala se ključnim kriterijem koji je privukao više od trećine glasova u konklavi, piše Melloni.

Amerikanac se obratio na talijanskom i španjolskom, ali ne i na engleskom

Zanimljivo, iako je Amerikanac, Prevost se u svom prvom obraćanju obratio na talijanskom i španjolskom jeziku, ali ne i na engleskom. Bio je svjestan da bi mu u nekom drugom povijesnom trenutku američko podrijetlo bilo ozbiljna prepreka za izbor. No osamdeset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, u vremenu kad su se promijenili mnogi mentaliteti, to više nije slučaj, piše Melloni.

Još kao kardinal 4. veljače Prevost je javno polemizirao s američkim senatorom JD Vanceom braneći pismo pape Franje američkim biskupima, u kojemu se oštro kritizira migracijsku politiku SAD-a. Ton pisma, koji podsjeća na vremena pape Pija XI., pokazuje da iako Trump može govoriti da je dobio glasove američkih katolika, ne može tvrditi da je pridobio i katoličanstvo kao cjelinu.

"Kao i u svakoj konklavi, detaljni podaci o glasanju ostat će nepoznati, ali jasno je da su iza kulisa nestali pritisci dijela kardinala starijih od 80 godina koji su zagovarali radikalnu promjenu Franjina smjera. Izbor Prevosta signalizira kontinuitet, ali i otklon od polarizacija koje su pokušale podijeliti Crkvu na pro i anti Franjo tabore.

Na koncu, zaključak se sam nameće: unatoč očekivanjima i pokušajima da se izbori pretvore u obračun s Franjinim nasljeđem, kardinali su izabrali put koji Petrovu lađu vodi dalje, kroz olujno more povijesti, ali bez skretanja s kursa", zaključuje u svom tekstu Melloni.